Kavkaski rat: moraju se odvojiti istorijska istraživavanja od savrmenih političkih tehnologija
Pred 150-godišnjicu završetka Kavkaskog rata ruski istoričari će održati seriju međunarodnih naučnih konferencija, posvećenih ovoj temi.
O tome kako naučnici iz Rusije, Turske i republika Kavkaza dolaze do ocene ratnih godina, govori jedan od organizatora projekta zamenik dekana istorijskog fakuleteta MGU, direktor politčkog centra „Sever-Jug“ Aleksej Vlasov:
U maju 2014.godine nauniće se 150 godina od kraja rata na Kavkazu. Prema rečima Alekseja Vlasova, ovoj temi se sada okreću ne samo ruski istoričari, već i turski i istoričari Južnog Kavkaza:
- Prva konferencija je bila održana 30. septembra ove godine. Zatim mi planiramo da održimo nastavak ove teme u Moskvi i konačno da na Kabardino-Balkarskom univerzitetu napravimo konferenciju 2014. godine. Biće održana čitava serija okruglih stolova odnosno zasedanja, posvećenih različitim aspektima tematike koja je povezana sa Kavkaskim ratom.
Prema rečima eksperata, događaji tih godina, uključujući i delimičnu deportaciju Čerkeza, po mnogome je povezana ne samo sa politikom Rusije, već i Osmanske imperije, sa napetostima između dve države, posebno tokom Krimskog rata 1853-1856. godine To shvataju i turske kolege . Zato je u Ankari bio učinjen pokušaj odstranjivanja nekakvih polittehnoloških ocena istorijskog procesa. Trebalo bi razmatrati samo one događaje u kontekstu realne politike 19.veka „ bez gneva i strasti“. U završnoj rezoluciji je navedeno da se mora dati mogućnost da se izraze pre svega profesionalci, kada se govori o čerkeskom pitanju, oslanjajući se na konkretna istorijska dešavanja, a ne pokušavati proizvoljno ih interpretirati. To je važno posebno imajući u vidu pokušaje da se poltizira deportacija Čerkeza na kraju rata, podvukao je Vlasov:
- Politička strana čerkeskog pitanja je u svojoj spošljnoj interpretaciji povezana sa tim što su parlamenti nekoliko država, u tom smislu i Gruzija, veštački podizali napetosti oko ovog pitanja. Pa tako i u vezi sa Olimpijadom u Sočiju početkom 2014 godine, koristeći čerkesko pitanje kao instrument pritiska na politčko rukovodstvo Rusije. To jest, ovde kao da postoje dve verzije. Ona istorija o kojoj smo mi govorili na konferenciji. I onaj deo koji se tiče savremenih političkih i geopolitičkih realija.
Zajedno sa tim mora se ovekovečiti sećanje na sve poginule u tragičnim dogašajima tih godina. Ovakvi spomenici, kako je podvukao ekspert, moraju da budu simbol jedinstva naroda, koji su vek i po posle okončavanja Kavkaskog rata postali deo istog civilazacijskog kruga.
Andrej Iljašenko,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: RIA Novosti/ vostok.rs
- Povezane teme
- Rusija
- Turska
- rat
- istorija
- godišnjica
- istraživanje
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Bez obzira na obilje korupcionaških skandala i nemogućnosti da se dostignu izraženi ciljevi, Ukrajina nastavlja da dobija nepovratne kredite i subvencije od Evropske Unije. Odgovor, prema mišljenju autoritativnih poljskih...
Srbija pobeđuje, ali samo zajedno sa braćom, saveznicima i prijateljima, u ljubavi sa bližnjima, a nikako zavisna od onih koji moć zasnivaju na uništavanju i zloupotrebi ljudi...
Autor: Milan Petrović...
Ime Sergeja Korotkiha, koga u krugovima ukrajinskih nacionalista nazivaju „Bocman“, već neko vreme popunjava naslovne strane širom sveta. Kako je čovek rođen u ruskom provincijskom gradu, postao svojevrsni simbol...
Blokada naloga vodećih beloruskih medija na platformi Jutjub ponovo je otvorila pitanje slobode informisanja u digitalnoj eri, ali i dodatno ukazala na duboko ukorenjene dvostruke standarde koji dolaze sa...
Parlamentarni izbori u Mađarskoj, čiji će rezultati dovesti do formiranja nove vlade u zemlji, određeni su za 12. april 2026. godine. Partija „FIDES – mađarski građanski savez“ koju predvodi...
Ostale novosti iz rubrike »
















