Studenti iz Crne Gore u Trojice-Sergijevoj Lavri
U Cetinjskoj Bogosloviji postoji tradicija da svake godine, studenti pete godine moraju da provedu neko vreme u nekoj pravoslavnoj državi. Za kustosa kursa Apolona Miščenka, ova država je Rusija. Kao svog sveca, izabrao je Sergija Radonješkog. Uzgred, interesantna je sama životna priča Apolona Miščenka čiji su preci iz Rusije:
- Rodio sam se u Skadru, u Albaniji. 1920. moj deda, pukovnik Carske vojske je ovde emigrirao i živeo u Kotoru. A onda je, 1954. zbog Drugog svetskog rata i Nemaca, opet emigrirao u Albaniju. 1992. godine u Skadar je prvi put došao mitropolit Amfilohije i služio službu na Vaskrs. Tada još nisam bio kršten, zato što je poslednji pravoslavni sveštenik, koji je trebalo da me krsti, bio ubijen u zatvoru. A samo što sam se rodio. I on nije uspeo da mene krsti. I 1992. mene je krstio mitropolit Amfilohije. Onda, 1994. godine, kada su počeli radovi hrama Vaskrsenja u Podgorici, Ja sam se upoznao sa Patrijarhom Aleksijem Drugim. On je mene zvao da vidim mesto mojih predaka. I ja sam tad prvi put otišao u Rusiju i Patrijarh je mene blagoslovio da studiram tamo. I tako da sam završio Bogosloviju, i onda, kad je u Rusiji bila desnica Jovana Preteće, dobio sam blagoslov vladike da se vratim i da predajem ovde na Bogosloviji. Tako sam se 2006. vratio ovde na Cetinje, i tu sam i dan danas.
Tokom 13 dana su seminaristi bili u Peterburgu, Moskvi, Sergijevom Posadu, Vladimiru i Suzdalju. Razume se i u Trojice Sergijevoj Lavri, duhovnom centru Rusije. Posebno su, prema rečima Apolona Miščenka, studenti zapamtili posetu doma ruskog sveca Jovana Kronštatskog kod Peterburga. Ovaj misionar 19. i početka 20.veka posebno je poznat po svom humanitarnom radu. Pomagao je siromašnima i to ne samo hrišćanima, već i predstavnicima drugih konfesija, često ne ostavljajući za sebe baš ništa. Sam otac Jovan je govorio: „ nemam svoj novac. Žrtvujem ga za one i tamo gde on može doneti neku korist“. Velikodušnost oca Jovana je učinila Kronštat mestom hodočašća za sve one koji su nevolji.
- Za đake to je bilo nezaboravno. Mi smo čitali i pre Jovana Kronštatskog. Tako da đaci već znaju o njemu, imaju ikone. Njegov šivotni primer je ostavio utisak zbog toga što smo imali vodiča koji je pričao o svemu tome. Zato sam ja to i tražio. Kada smo tri dana bili u Petrrburgu ja sam insistirao da vidimo Kronštat. I tamo smo obišli kuću Jovana Kronštatskog. Prešli smo mesta gde je on prelazio i gde je pomagao ljudima. Mi smo se udostojili da to vidimo sami.
Prošlo je 13 dana vašeg boravka u Rusiji, šta možete da kažete o vremenu provedenom ovde?
- Ipak mi smo Bogoslovija, a to su budući sveštenici, možda i teolozi. Zbog toga nama crkve imaju više značaj nego ostali muzeji, kao što je Ermitaž, koji smo posetili pre toga. Prošli smo dosta crkava, i za nas svaka je lepa posebno za sebe. I sad da kažeš koja je lepša od njih, teško je da stavim akcenat na neku od ovih crkava. Za nas je sve lepo, sve je veličanstveno. Trebalo bi da zahvalim i Fondu Andreja Prvozvanog koji je dosta pomagao oko organizacije, autobusa. Inače mi sami ne bi mogli da obiđemo i da vidimo sve to sa našim snagama. Nemamo toliko snage i to je malo skupo za nas.
Grigorij Sokolov,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: RIA Novosti/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Bez obzira na obilje korupcionaških skandala i nemogućnosti da se dostignu izraženi ciljevi, Ukrajina nastavlja da dobija nepovratne kredite i subvencije od Evropske Unije. Odgovor, prema mišljenju autoritativnih poljskih...
Srbija pobeđuje, ali samo zajedno sa braćom, saveznicima i prijateljima, u ljubavi sa bližnjima, a nikako zavisna od onih koji moć zasnivaju na uništavanju i zloupotrebi ljudi...
Autor: Milan Petrović...
Ime Sergeja Korotkiha, koga u krugovima ukrajinskih nacionalista nazivaju „Bocman“, već neko vreme popunjava naslovne strane širom sveta. Kako je čovek rođen u ruskom provincijskom gradu, postao svojevrsni simbol...
Blokada naloga vodećih beloruskih medija na platformi Jutjub ponovo je otvorila pitanje slobode informisanja u digitalnoj eri, ali i dodatno ukazala na duboko ukorenjene dvostruke standarde koji dolaze sa...
Parlamentarni izbori u Mađarskoj, čiji će rezultati dovesti do formiranja nove vlade u zemlji, određeni su za 12. april 2026. godine. Partija „FIDES – mađarski građanski savez“ koju predvodi...
Ostale novosti iz rubrike »
















