Ulazak Srbije u Evropsku unijiu i priznanje Kosova su dva lica iste medalje
Iako je srbski politički vrh u mnogo navrata pokušavao da prikaže proces približavanja Evropskoj uniji statusno neutralnim u odnosu na Kosovo, čini se da zvaničnici koji predstavljaju ključne evropske zemlje sve manje pokušavaju da prikriju makar i privid te neutralnosti i svojim izjavama sve otvorenije sugerišu na činjenicu da će eventualni ulazak Srbije u Evropsku uniju biti nemoguć bez zvaničnog srbskog priznanja Kosova.
Naime, na takav zaključak upućuju nedavne izjave nemačkog ambasadora Hajnca Vilhelma, dakle zemlje koja nesumnjivo ima odlučujuću ulogu po pitanju trasiranja krivudavog evropskog puta kojim tumara Srbija. On je pre nekoliko dana, govoreći na debati koja je održana na Beogradskom sajmu knjiga, doslovno izjavio da oni, a to znači njegova zemlja koja ima najveći uticaj u Evropskoj uniji, „ne traže da Srbija danas prizna Kosovo, a da li će to nekada biti traženo, sada se ne može reći“, i još je dodao da se „sada ne treba baviti spekulisanjem šta će biti na kraju pregovora o pristupanju“.
Prema tome, da li ostaje bilo kakva sumnja posle ovakvih njegovih izjava, da će na kraju pregovora o pristupanju Evropskoj uniji, a možda i pre toga, Srbiji biti glasno postavljen zahtev da i formalno prizna Kosovo kao nezavisnu državu sa kojom čak ima naglašeno dobrosusedske odnose?
Ambasador Vilhelm je povrh svega kazao sledeće - „Mi prihvatamo da Srbija trenutno nije spremna da prizna Kosovo“, pri čemu je ključna reč koju je izgovorio bila - „trenutno“, što znači samo privremeno i za sada, a kasnije će očigledno i to postati obavezni korak u procesu evrointegracija.
A početkom ove godine, još u januaru, Hajnc Vilhelm je za list „Politika“ izjavio nešto slično, rekavši da pristanak Srbije na članstvo Kosova u Ujedinjenim nacijama nije uslov koji je postavljen Beogradu, ali je odmah dao precizno pojašnjenje svojih reči – „Naravno, to se odnosi na ovde i sada. Na kraju će se ipak nametnuti zahtev Prištine koji mi podržavamo, a to je da Srbija ne bi trebalo da blokira članstvo Kosova u Ujedinjenim nacijama“. A zatim je zaključio da bi upravo „sa tog aspekta trebalo gledati na poziciju Berlina kada je reč o konačnom pristupanju Srbije Evropskoj uniji. Nećemo podržati članstvo države koja ima nerešene probleme sa zemljama u svom okruženju“, rekao je on.
Prema tome, kada se uzmu u obzir sve navedene izjave nemačkog ambasadora, uključujući i ovu najnoviju koju je dao pre nekoliko dana na Beogradskom sajmu knjiga, onda je krajnje jasno da su besmislene tvrdnje da je moguće da se Srbija kreće u pravcu Evropske unije, ali da pri tom nikada ne prizna Kosovo. Jer kao što vidimo, te dve stvari su neodvojive jedna od druge. Drugim rečima, ulazak Srbije u Evropsku uniju i priznanje Kosova su dva lica iste medalje.
Dakle, uprkos tome što je nemački ambasador u Beogradu doslovno rekao da se „sada ne treba baviti spekulisanjem šta će biti na kraju pregovora o pristupanju“, građani Srbije koji su zainteresovani za očuvanje celovitosti svoje zemlje bi verovatno baš sada, još na samom početku, ipak trebalo da se bave predviđanjem šta će biti na kraju pregovora o pristupanju Evropskoj uniji. Jer posle će već biti kasno.
Ratko Paić,
- Izvor
- Glas Rusije, © Kollaž: «Golos Rossii»/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Bez obzira na obilje korupcionaških skandala i nemogućnosti da se dostignu izraženi ciljevi, Ukrajina nastavlja da dobija nepovratne kredite i subvencije od Evropske Unije. Odgovor, prema mišljenju autoritativnih poljskih...
Srbija pobeđuje, ali samo zajedno sa braćom, saveznicima i prijateljima, u ljubavi sa bližnjima, a nikako zavisna od onih koji moć zasnivaju na uništavanju i zloupotrebi ljudi...
Autor: Milan Petrović...
Ime Sergeja Korotkiha, koga u krugovima ukrajinskih nacionalista nazivaju „Bocman“, već neko vreme popunjava naslovne strane širom sveta. Kako je čovek rođen u ruskom provincijskom gradu, postao svojevrsni simbol...
Blokada naloga vodećih beloruskih medija na platformi Jutjub ponovo je otvorila pitanje slobode informisanja u digitalnoj eri, ali i dodatno ukazala na duboko ukorenjene dvostruke standarde koji dolaze sa...
Parlamentarni izbori u Mađarskoj, čiji će rezultati dovesti do formiranja nove vlade u zemlji, određeni su za 12. april 2026. godine. Partija „FIDES – mađarski građanski savez“ koju predvodi...
Ostale novosti iz rubrike »















