U Moskvi opet dele Kaspij- more bez pasoša
U Moskvi će ponovo deliti Kaspijsko more tokom zasedanja radne grupe za utvrđivanja statusa. Najveće unutrašnje more planete, čije obale među sobom deli 5 priobalnih dražava - Rusija, Kazahstan, Azerbejdžan, Turkmenistan i Iran - pokušavaju da prekroje već gotovo 20 godina.
Ali Kaspij će ostati more „bez pasoša“. Pozicija dražava kako i šta učiniti, menjala se već nekoliko puta. Sada se, kako govore eksperti, sve „zaglavilo“ zbog tvrdoglavosti Irana. Teheran insistira da se Kaspijsko more podeli na pet identičnih delova i da svaka država dobije 20% epikontitetalnog pojasa i vodene mase.
Teško da će posle današenjeg zasednja „kaspijske grupe“ more biti bliže dobijanju „pasoša“. Nesreća Kaspija je u tome, što, kao prvo, on isuviše snažno miriše na naftu i gas! A kao drugo, nalazi se na osetljivom geopolitičkom spoju Evope i Azije i predstavlja važnu transportnu arteriju. Pravni problemi Kaspijskog basena počeli su posle raspada SSSR, kada su se na obalama ovog mora početkom 90-tih godina pojavile nezavisne države. Do tada je njegov status bio regulisan Sovjetsko- iranskim ugovorima iz1921.i 1940.godine. Oni sada više nisu na snazi. Svaki sused je mnogo puta menjao poglede i stavove po pitanju promene pravnog statusa mora.
Rusija pokušava da nagovori partnere da se po pitanju priobalnog pojasa primeni princip sektoralnoe podele. Pristup Moskve ovom pravnom principu podele se takođe menjao tokom vremena, ali danas zauzima čvrste i jasne pozicije, rekla je za „Glas Rusije“ profesor Ruske akademije nacionalne ekonomije i državne uprave pri Predsedniku RF Kira Sazovnova:
- Pozicija Rusije se svodi na to da mi ne delimo površinu, već epikontinentalni pojas prema principu nacionalnih sektora. Ovaj princip veoma podseća na pozicije koje Rusija zauzima kada se radi o podeli Arktičkog pojasa. U ovakvoj podeli, dolaze do izražaja nacionalni interesi svih država.
Veoma je teško reći kada i da li će se uopšte izmeniti pozicije Teherana. Za Iran je Kaspijsko more više nego more bogato naftom, gasom i bioresursima. To je još i jedinstvena tampon zona u slučaju spoljne agresije. Još 2007.godine učesnici „Kaspijske petorke“ su se obavezali da svoju teritoriju ne ustpue ni jednoj države u slučaju da ona želi da je iskoristi za agresiju protiv drugih država. Ovaj se stav nalazi i u specijalnoj političkoj deklaraciji. Teheran, reklo bi se, obezebedio je za sebe čvrsto severno krilo.
Ocene ruskih eksperata kažu da potencijalne rezerve nafte i gasa, uključujući i RF, čine negde oko 20 milijardi tona raznih vidova energenata. To je čak 10 puta manje nego što su procenjene potencijalne rezerve u Persijskom zalivu. A nikako više od 57 milijardi tona samo za Azerbejdžan, Kazahstan, Turkmeniju i Iran, kako tvrde Amerikanci.
Andrej Fedjašin,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: ru.wikipedia.org/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Bez obzira na obilje korupcionaških skandala i nemogućnosti da se dostignu izraženi ciljevi, Ukrajina nastavlja da dobija nepovratne kredite i subvencije od Evropske Unije. Odgovor, prema mišljenju autoritativnih poljskih...
Srbija pobeđuje, ali samo zajedno sa braćom, saveznicima i prijateljima, u ljubavi sa bližnjima, a nikako zavisna od onih koji moć zasnivaju na uništavanju i zloupotrebi ljudi...
Autor: Milan Petrović...
Ime Sergeja Korotkiha, koga u krugovima ukrajinskih nacionalista nazivaju „Bocman“, već neko vreme popunjava naslovne strane širom sveta. Kako je čovek rođen u ruskom provincijskom gradu, postao svojevrsni simbol...
Blokada naloga vodećih beloruskih medija na platformi Jutjub ponovo je otvorila pitanje slobode informisanja u digitalnoj eri, ali i dodatno ukazala na duboko ukorenjene dvostruke standarde koji dolaze sa...
Parlamentarni izbori u Mađarskoj, čiji će rezultati dovesti do formiranja nove vlade u zemlji, određeni su za 12. april 2026. godine. Partija „FIDES – mađarski građanski savez“ koju predvodi...
Ostale novosti iz rubrike »
















