Sto dana koji neće potresti Evropu
Evropski politikolozi obeležili su ovih dana datum koji nije izazvao nikavo uzbuđenje među širokim krugovima javnosti – do predstojećih izbora za Evropski parlament krajem maja ostalo je sto dana. Jasno je da ova cifra ima veći metaforični, nego politički značaj. Ipak, mediji su već počeli odbrojavanje vremena koje je preostalo do dolaska građana ujedinjene Evrope na birališta. I ako se nastavi metafora, nije suvišno reći da su učesnici predizborne trke izbili na finiš.
Finišom ovde može da se smatra završetak procesa kandidovanja takozvanih glavnih kandidata od strane vodećih poslitičkih partija zastupljenih u Evropskom parlamentu. Prema Lisabonskom sporazumu iz 2009. godine u skladu sa kojim se održavaju aktualni izbori, partijske alijanse kandiduju moguće pretendente na dužnost šefa izvršne vlasti EU, tačnije Evropske komisije.
Praktično su poznata imena svih pretendenata. Prva je svog kanidata istakla druga po redu frakcija u Evropskom parlamentu – Progresivna alijansa socijalista. To je nemački socijal-demokrata i aktualni predsednik parlamenta Martin Šulc. Njegov prioritet je borba protiv evroskepticizma i nezaposlenosti među omladinom. Istina, može da ga omete to što je on odmah pošto je zauzeo mesto za kormilom Evropskog parlamenta počeo da stupa u otvorenu konfrontaciju sa liderima Evrope.
Glavni favorit na evopskom predizbornom ringu će biti, po opštem mišljenju eksperata, pretendent iz najveće po brojnosti Evropske narodne stranke. Njega će odrediti martovski kongres ENS u Dablinu. Ali već sada glasnije od drugih čuje se ime bivšeg premijera Luksemburga i dugogodišnjeg šefa Evrogrupe Žana Kloda Junkera. Njegov autoritet je skoro neosporan. Ovih dana kancelar Nemačke Angela Merkel otvoreno je izjavila da su njene simpatije na strani Junkera. On ima i suparnike – evropskog komesara za unutrašnje tržište Mišela Barnijea i bivšeg premijera Letonije Valdisa Dombrovskisa koji je nedavno ušao u trku.
Vodeći ekspert Centra za situacionu analizu Ruske akademije nauka Sergej Utkin nije sklon da žuri sa prognozama.
- Kada govorimo o izborima za Evropski parlament, treba imati u vidu da se oni razlikuju od izbora nacionalnog nivoa. Mada birači glasaju za ljude koji će donositi odluke o pitanjima zajedničkim za EU, oni uzimaju u ozbir situaciju unutar sopstvene zemlje. Negde leva vlada nije popularna i ljudi glasaju za desni centar ili za krajnje desničare, a u drugim zemljama naprotiv.
Po svemu sudeći, za razliku od poznatog naziva knjige Amerikanca Džona Rida na račun 10 dana koji su potresli svet – o događajima 1917. u Rusiji, sto dana pre izbora za Evropski parlament teško da će potresti Evropu. Što samo po sebi nije loše.
Oleg Severgin,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: EPA/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Bez obzira na obilje korupcionaških skandala i nemogućnosti da se dostignu izraženi ciljevi, Ukrajina nastavlja da dobija nepovratne kredite i subvencije od Evropske Unije. Odgovor, prema mišljenju autoritativnih poljskih...
Srbija pobeđuje, ali samo zajedno sa braćom, saveznicima i prijateljima, u ljubavi sa bližnjima, a nikako zavisna od onih koji moć zasnivaju na uništavanju i zloupotrebi ljudi...
Autor: Milan Petrović...
Ime Sergeja Korotkiha, koga u krugovima ukrajinskih nacionalista nazivaju „Bocman“, već neko vreme popunjava naslovne strane širom sveta. Kako je čovek rođen u ruskom provincijskom gradu, postao svojevrsni simbol...
Blokada naloga vodećih beloruskih medija na platformi Jutjub ponovo je otvorila pitanje slobode informisanja u digitalnoj eri, ali i dodatno ukazala na duboko ukorenjene dvostruke standarde koji dolaze sa...
Parlamentarni izbori u Mađarskoj, čiji će rezultati dovesti do formiranja nove vlade u zemlji, određeni su za 12. april 2026. godine. Partija „FIDES – mađarski građanski savez“ koju predvodi...
Ostale novosti iz rubrike »
















