Evropa: sankcije protiv Kijeva ili posredovanje?
Zagovornici sankcija Ukrajini - a na prvom mestu su tu Švedska, Poljska i pribaltičke države tvrde da je pitanje uvođenja sankcija praktično rešeno. Iako, zapravo nije sve baš tako.
EU ima ozbiljan problem- kako da odreaguje na dešavanja u Ukrajini. Pitanje je protiv koga uvesti sankcije i koliko će one uopšte biti delotvorne i do čega će dovesti? I šta ako sankcije budu uticale samo na jednu stranu- opoziciju i njene ultraradikalne podaničke snage nacionaliste i neonaciste?
Čini se da su upravo ove teme bile na dnevnom redu telefonskog razgovora 19. februara uveče između predsednika RF Vladimira Putina i kancelarke Angele Merkel. U svakom slučaju, ovo bi se dalo zaključiti na osnovu kratke izjave pres-službe Kremlja u kojoj se govori da je Putin „podvukao da bi zapadne države trebalo da prestanu da optužuju državno rukovodstvo Ukrajine, kao i da opozicione snage moraju biti oštro kažnjene, ali i svi oni koji su učestvovali u organizovanju protivpravnih ekstremističkih i terorističkih akcija“.
Predsednik SAD Barak Obama je na samitu lidera tri severnoameričke države u Meksiku, optužio isključivo režim Janukoviča i .... Rusiju za pooštravanje krize. „Mi, rekao je Obama, očekujemo da mirni protesti, ostanu mirni protesti“:
- Još uvek postoji mogućnost mirnog rešavnja krize u Ukrajini. Ali, za to je neophodno da država aktivno traži put ka tome. Takođe, neophodno je da opozicija koja se nalazi na ulici shvati da nasilje nije taj put, kojim se može rešiti problem.
Obama je istina, izjavio da će sila koju i ako bude primenio Janukovič biti „poslednja linija“, nakon čega će biti primenjenjne oštre mere. Ali, isto to je on govorio mnogo puta i u vezi sa Sririjom. To je sve retorika za „unutrašnju upotrebu“.
Za razliku od obične američke direktnosti- šef diplomatije Nemačke Frank Valter Štajnmejer je pred let za Kijev izjavio da delegacija EU ne odlazi u Ukrajinu da bi na licu mesta planirala sankcije, već da pokuša da zaustave krvoproliće.
Kako govore trezveni analitičari u Briselu, došlo se do tačke, gde nikakve sankcije sada i ne mogu da pomognu, već mogu da dovedu do katastrofalnih posledica. Kličko i Jacenjuk- lideri opozicije, nisu u stanju da državu izvedu iz stanja krvoprolića. Oni prosto nisu taj kalibar. Podrška opoziciji sankcijama samo će ojačati poziciju nacionalista i ultraradikalnih snaga. Ukrajina može da sklizne u građanski rat i da se rascepi na zapad i istok.
Neki nemački političari predlažu da se ne žuri sa sankcijama, već da se pošalju posrednici koji bi pomogli pri rešavanju krize. Kao jednog od mogućih posrednika pominju bivšeg nemačkog kancelara Gerharda Šredera, jer, kako smatra lider Levice u Bundestagu Gregor Gizi, Šreder ima dobre veze sa Rusijom. A regulisanje krize bez učešća Rusije ili bez uzimanja u obzir njenih interesa, nije moguće- smatra Gizi.
Trebalo bi reći da Evropa nema dovoljno jasno shvatanje i stav kako ona može da pomogne u ovoj situaciji. Ona se sama nalazi u ćorsokaku, gde se zadesila ponavljajući mantre o zaštiti demokratije i podršci opoziciji. A opozicija se pokazala kao nejedinstvena, nesposobna i potpuno nedemokratska. Optužbe na račun vlasti u Ukrajini, da su primenili „neproporcionalnu silu“ protiv „mirnih demonstranata“ već zvuči potpuno apsurdno. Posebno nakon što su „mirni demonstranti“ zauzeli zgrade ministarstava, opština, vojnih skladišta oružja i nakon što su tukli gubernatore i predstavnike vlasti, nakon pljački i podmetanja požara u Kijevu.
Andrej Fedjašin,
- Izvor
- Glas Rusije/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Bez obzira na obilje korupcionaških skandala i nemogućnosti da se dostignu izraženi ciljevi, Ukrajina nastavlja da dobija nepovratne kredite i subvencije od Evropske Unije. Odgovor, prema mišljenju autoritativnih poljskih...
Srbija pobeđuje, ali samo zajedno sa braćom, saveznicima i prijateljima, u ljubavi sa bližnjima, a nikako zavisna od onih koji moć zasnivaju na uništavanju i zloupotrebi ljudi...
Autor: Milan Petrović...
Ime Sergeja Korotkiha, koga u krugovima ukrajinskih nacionalista nazivaju „Bocman“, već neko vreme popunjava naslovne strane širom sveta. Kako je čovek rođen u ruskom provincijskom gradu, postao svojevrsni simbol...
Blokada naloga vodećih beloruskih medija na platformi Jutjub ponovo je otvorila pitanje slobode informisanja u digitalnoj eri, ali i dodatno ukazala na duboko ukorenjene dvostruke standarde koji dolaze sa...
Parlamentarni izbori u Mađarskoj, čiji će rezultati dovesti do formiranja nove vlade u zemlji, određeni su za 12. april 2026. godine. Partija „FIDES – mađarski građanski savez“ koju predvodi...
Ostale novosti iz rubrike »















