Krim doneo odluku
Glasanje i prebrojavanje glasova na referendumu u Republici Krim i u Sevastopolju protekli su u skladu sa međunarodnim izbornim standardima. Ovo je saopštio šef misije međunarodnih posmatrača Mateuš Piskorski.
Građani Krima praktično jednoglasno su se izjasnili za pridruživanje poluostrva Rusiji: za to je glasalo više od 96% birača. 17. marta poslanici su usvojili odluku o nezavisnosti i obratili se vlastima Rusije sa predlogom da primi Republiku u sastav Ruske Federacije. Državna duma će razmotriti ovu izjavu 18. marta.
Parlament Krima i gradski savet Sevstopolja su rezimirali konačne rezultate referenduma. Grupa nezavisnih međunarodnih posmatrača je došla do zaključka da je glasanje na referendumu na Krimu bilo slobodno i učesnike plebiscita nisu primoravali da učestvuju u njemu.
17. marta na vanrednom plenarnom zasedanju Vrhovni savet Krima je doneo odluku o nezavisnosti Republike i obratio se Rusiji sa predlogom da se poluostrvo primi u sastav RF kao novi subjekt. Jer sada Krim, u čiji sastav je kao grad sa posebnim statusom ušao Sevastopolj, sam određuje vektore svoje spoljne politike. Naredni korak treba da bude razmatranje obraćanja Državne dume, govori docent Ruske akademije privrede i državne službe pri Predsedniku Rusije Kira Sazonova.
- Očekujemo odluke domova parlamenta, mislim da će se sve odvijati u skladu sa federalno-ustavnim zakonom od 17. decembra 2001. godine. Ovaj zakon dopušta primanje novog subjekta u sastav RF samo po uzajamnoj saglasnosti. Pri tome inicijativa treba da potiče od države koja predaje zahtev.
Prema odluci krimskog parlamenta, poluostrvo će preći na moskovsko vreme. U noći između 29. i 30. marta stanovnici autonomije će prebaciti kazaljke satova 2 sata unapred. Zvanična valuta u republici već je postala ruska rublja, mada će ukrajinska grivna ostati u opticaju do 2016. godine. Sada su priortetni zadaci lokalnih vlasti, kako je odredio premijer Republike Sergej Aksjonov, stabilizacija finansijskog sistema i energetska bezbendost poluostrva. Osim toga, kako bi Krim postao punopravan deo Rusije, potreban je određeni prelazni period.
U usvojenoj odluci krimski poslanici su se obratili svim državama sveta sa pozivom da priznaju nezavisnu državu koju formiraju narodi Krima. Ipak retorika Zapada se očekivano ne menja: tamo su još pre održavanja krimskog referenduma objavili da on nije zakonit i pripretili Rusiji sankcijama.
Moskva sa svoje strane nudi EU i SAD da formiraju Grupu podrške za Ukrajinu. Kako je saopštio ruski MIP, ova struktura treba da uzima u obzir interese multinacionalnog stanovništva Ukrajine, podržava legitimne težnje svih stanovnika zemlje i da ne dozvoli preporod nacističke ideologije. Osim toga, Grupa treba da prizna pravo Krima na opredeljenje svoje budućnosti na osnovu rezultata referenduma, kao i da garantuje neutralni vojno-politički status Ukrajine. U slučaju da Zapad prihvati ove predloge, dijalog može da donese svoje plodove, kaže generalni direktor Politikološkog centra Sever-Jug Aleksej Vlasov.
- U širem aspektu održavanje širokih konsultacija o budućnosti Ukrajine koje bi tekle u pravcu vezanom za ustavnu reformu, a možda federalizaciju Ukrajine, zaštitu i garanciju prava ruskog jezika, ruskog i ruskofonskog stanovništva Ukrajine. U ekonomskom pogledu, i to se delimično preseca sa izjavama nekih evropskih političara, moguće su trilateralne konsultacije o budućnosti ukrajinske ekonomije u formatu Kijev-Brisel-Moskva.
Prdsednik Rusije Vladimir Putin u utorak, 18. marta, istupiće sa novim ekspozeo Federalnom saboru RF koji će biti posvećen situaciji oko Krima i poziciji povodom molbe Krima da uđe u RF. Oglašavanje ekspozea je planirano za 15 sati.
Marija Baljabina,
- Izvor
- Glas Rusije/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Bez obzira na obilje korupcionaških skandala i nemogućnosti da se dostignu izraženi ciljevi, Ukrajina nastavlja da dobija nepovratne kredite i subvencije od Evropske Unije. Odgovor, prema mišljenju autoritativnih poljskih...
Srbija pobeđuje, ali samo zajedno sa braćom, saveznicima i prijateljima, u ljubavi sa bližnjima, a nikako zavisna od onih koji moć zasnivaju na uništavanju i zloupotrebi ljudi...
Autor: Milan Petrović...
Ime Sergeja Korotkiha, koga u krugovima ukrajinskih nacionalista nazivaju „Bocman“, već neko vreme popunjava naslovne strane širom sveta. Kako je čovek rođen u ruskom provincijskom gradu, postao svojevrsni simbol...
Blokada naloga vodećih beloruskih medija na platformi Jutjub ponovo je otvorila pitanje slobode informisanja u digitalnoj eri, ali i dodatno ukazala na duboko ukorenjene dvostruke standarde koji dolaze sa...
Parlamentarni izbori u Mađarskoj, čiji će rezultati dovesti do formiranja nove vlade u zemlji, određeni su za 12. april 2026. godine. Partija „FIDES – mađarski građanski savez“ koju predvodi...
Ostale novosti iz rubrike »
















