SAD uvode nove sankcije Rusiji
Na dnevnom redu samita EU, koji je počeo 20. marta u Briselu, našlo se i „ukrajinsko pitanje“. Obično se na „prolećnim“ samitima razmatraju isključivo problemi ekonomije i pitanja iz oblasti socijalne sfere.
Ukrajinska tema je bila uključena u dnevni red kao razmena mišljenja tokom prvog dana susreta za vreme poslovne večere. A drugog dana, 21.marta već unapred je bio predviđeno potpisivanje političke sekcije Ugovora o pridruživanju EU sa Ukrajinom.
U principu, ovde ne bi bilo ničeg posebnog. Događaji se u Ukrajini, zahvaćenoj političkom krizom razvijaju zaista brzo i nepredvidivo. Druga je stvar- to što se žuri sa potpisivanjem zvaničnih dokumenata. U takvim slučajevima, brzanje je po pravilu, nedopustivo. Ali, u ovom slučaju su na, ovaj važni princip diplomatije, sudeći po svemu, samo odmahnuli rukom. Bukvalno, svega jedan dan do početka samita nemački Bundestag je dao zeleno svetlo kancelarki Angeli Merkel da potpiše ugovor sa Ukrajinom. Osim nje, svoje potpise su na ovaj dokument stavile i ostale članice EU. Sa ukrajinske strane glavno i odgovorno lice je šef kijevskog kabineta Arsenij Jacenjuk, čija se punomoć oslanja na ne sasvim voljo odobrenje takozvanih „heroja majdana“.
Gospodin Štefan File, evrokomesar zadužen za pitanja proširenja ovim povodom je izjavio: „Ako želimo ozbiljno da promenimo taj deo Istočne Evrope, na koju su snažno uticali aktualni događaji, moramo da iskoristimo najjači instrument koji imamo u EU- proširenje.“ Ovaj instrument, prema Fileu, ima „besprecendentnu“ snagu dejstva. U takvim slučajevima se obično govori „Quod erat demostrandum“- što je i trebalo dokazati. To jest, proširenje- nije strateški kurs integracije Evrope, već „instrument politike“. Posle ovoga, u čudnom se svetlu predstavlja insistiranje Brisela da pod svoje skute okupi i bivše republike Jugoslavije, uključujući i one koje je NATO pre 15 godina bombardovao, a godišnjica tog događaja se obeležava 24.marta.
Kako će istorija pamtiti ova „dela“ organizacije čiji su članovi u najvećem delu i članice NATO alijanse i koje su učestvovale u 78-dnevnoj operaciji, na čijem su čelu stajale SAD, i sasvim bez odobrenja UN? Nije li previsoka cena ulaznice u jedinstvenu Evropu? Mišljenje zamnika direktora Instituta političke i vojne analize Aleksandra Hramčihina:
- Politika proširenja je do određene mere politička odluka- kako u EU, tako i u okviru NATO. Ako sada Ukrajina postane članica, to će biti ziasta politički akt. I savršeno tačno- fatalni akt za EU.
Moguće je da u Briselu to i znaju i shvataju. Ali, želja da se ide u inat Moskvi koja podržava žitelje Krima, previše je. Čak i ako se šteta čini i sebi.
Oleg Severgin,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: EPA/ vostok.rs
- Povezane teme
- EU
- NATO
- samit
- geopolitika
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Bez obzira na obilje korupcionaških skandala i nemogućnosti da se dostignu izraženi ciljevi, Ukrajina nastavlja da dobija nepovratne kredite i subvencije od Evropske Unije. Odgovor, prema mišljenju autoritativnih poljskih...
Srbija pobeđuje, ali samo zajedno sa braćom, saveznicima i prijateljima, u ljubavi sa bližnjima, a nikako zavisna od onih koji moć zasnivaju na uništavanju i zloupotrebi ljudi...
Autor: Milan Petrović...
Ime Sergeja Korotkiha, koga u krugovima ukrajinskih nacionalista nazivaju „Bocman“, već neko vreme popunjava naslovne strane širom sveta. Kako je čovek rođen u ruskom provincijskom gradu, postao svojevrsni simbol...
Blokada naloga vodećih beloruskih medija na platformi Jutjub ponovo je otvorila pitanje slobode informisanja u digitalnoj eri, ali i dodatno ukazala na duboko ukorenjene dvostruke standarde koji dolaze sa...
Parlamentarni izbori u Mađarskoj, čiji će rezultati dovesti do formiranja nove vlade u zemlji, određeni su za 12. april 2026. godine. Partija „FIDES – mađarski građanski savez“ koju predvodi...
Ostale novosti iz rubrike »















