Samit problema
Samit EU-SAD koji se odvija 26. marta u Briselu uz učešće predsednika SAD Baraka Obame, predsednika Saveta EU Hermana van Rompeja i šefa Evropske komisije Žozea Manuela Barozua pozvan je da reši dva ključna zadatka za zemlju – da da novi impuls transatlantskoj integraciji i da koriguje stav o Ukrajini. Ipak rešavanje oba zadatka ima u mnogome uzajamno isključujući karakter, koji nagoveštava ne toliko integraciju, koliko uvećanje protivrečnosti.
Prvo o procesu formiranja iste te zone transatlantske slobodne trgovine, kojima su se poslednjih meseci bavile SAD i EU. Finansijski problemi u zoni evra, izbori za Evropski parlament koji se bliže, a što je najvažnije skandal oko prisluškivanja od strane američkih specijalnih službi pregovora evropskih političara, već su osujetili planirane rokove. Odrazila se i nemogućnost da se razreši jedna od ključnih protivrečnosti SAD i EU – finansijsko-valutna. Par evro-dolar i njegova dinamika lakom su zalogaj za mnogobrojne faktore na globalnim tržištima. I valutni ratovi nisu nikuda nestali – istakao je u razgovoru za Glas Rusije direktor ruskog Instituta za probleme globalizacije Mihail Deljagin:
- U savremenom svetu valutni ratovi se vode već mnogo godina. O njihovom karakteru očigledno svedoči činjenica da niko čak ne pominje glavnog učesnika tih ratova – SAD. A upravo Amerika prilično efikasno obescenjuje dolar i posredstvom date mere nanosi bitnu štetu ostalim učesnicima procesa. A što je najvažnije, pobednik i gubitnik sve vreme menjaju mesta.
Ne ulivaju optimizam učesnicima pregovora SAD i EU i još uvek prisutne maglovite perspektive valutnog regulisanja u EU u pogledu pravila budžetsko-finansijske delatnosti u celini.
I na pozadini špijunskih i valutnih neslaganja sa obe strane Atlantika podigla se ukrajinska kriza, koja je bitno preformatirala evropski geopolitički prostor. Umesto aktivnih napora na političkom regulisanju problema, SAD i EU, ignorišući uspon nacionalizma u Kijevu, položile su svu krivicu za dešavanja na Rusiju i pokušale da se intergrišu pod zastavom antiruskih sankcija. Ali ako za administraciju Baraka Obame događaji deluju samo kao povod da se ispolji svoja spoljnopolitička oštrina kako se približavaju novi predsednički izbori, za evropljane pitanje je akutnije. Uzajamna robna razmena Rusije i EU, zavisnost evropskih zemalja od isporuka ruskih energenata, ruski turisti i investitori, sve su to previše ozbiljni faktori da se uvode sankcije protiv Moskve samo na jednu komandu preko okeana.
Posebna tačka za EU je ukrajinska energetika i isporuke energenata preko ove zemlje. Tranzit preko Ukrajine je stvar politički rizična i ekonomski ne tako rentabilna kao posredstvom ruskih gasovoda Severni i Južni tok. Ne opravdavaju se ni nade u isporuke energenata iz SAD.
Tako da se ne treba čuditi što aktuelni samit EU-SAD samo u optšim crtama dotiče problematiku isporuka gasa u Evorpu i u Ukrajinu. Prema svedočenju anonimnog izvora u Briselu, ne treba očekivati neka čudesna rešenja. Između ostalog, čudesna rešenja teško da će biti nađena i po drugim parametrima odnosa SAD i EU...
Petar Iskenderov,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: EPA/ vostok.rs
- Povezane teme
- SAD
- Ukrajina
- EU
- samit
- geopolitika
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Bez obzira na obilje korupcionaških skandala i nemogućnosti da se dostignu izraženi ciljevi, Ukrajina nastavlja da dobija nepovratne kredite i subvencije od Evropske Unije. Odgovor, prema mišljenju autoritativnih poljskih...
Srbija pobeđuje, ali samo zajedno sa braćom, saveznicima i prijateljima, u ljubavi sa bližnjima, a nikako zavisna od onih koji moć zasnivaju na uništavanju i zloupotrebi ljudi...
Autor: Milan Petrović...
Ime Sergeja Korotkiha, koga u krugovima ukrajinskih nacionalista nazivaju „Bocman“, već neko vreme popunjava naslovne strane širom sveta. Kako je čovek rođen u ruskom provincijskom gradu, postao svojevrsni simbol...
Blokada naloga vodećih beloruskih medija na platformi Jutjub ponovo je otvorila pitanje slobode informisanja u digitalnoj eri, ali i dodatno ukazala na duboko ukorenjene dvostruke standarde koji dolaze sa...
Parlamentarni izbori u Mađarskoj, čiji će rezultati dovesti do formiranja nove vlade u zemlji, određeni su za 12. april 2026. godine. Partija „FIDES – mađarski građanski savez“ koju predvodi...
Ostale novosti iz rubrike »
















