"Krimska kolekcija" u predsedničkoj biblioteci
Povratku poluostrva Krim u sastav Ruske Federacije posvećena je publikacija velike knjižno-dokumentarne kolekcije na portalu Ruske Predsedničke biblioteke. To je istorija Krima pre i posle priključenja Ruskoj imperiji, kao i u doba Sovjetskog Saveza, kada je to poluostrvo postalo deo Ukrajinske sovjetske republike. Našle su odraza u kolekciji i dve poslednje decenije, kada se Krim nalazio u sastavu nezavisne Ukrajine.
Predsednička biblioteka "Boris Jelcin" se nalazi u Sankt-Peterburgu. Ona skuplja i čuva u elektronsko-digitalnom obliku materijale, posvećene ruskoj državnosti. Kako je rekao Glasu Rusije predstavnik biblioteke Valentin Sidorin, istorija Krima je neraskidivo povezana s istorijom Rusije, što potvrđuje bibliotekarska kolekcija.
- Ona obuhvata više od 100 knjiga, 200 arhivskih predmeta i oko 500 razglednica. Najraniji materijali datiraju iz 18. veka, najnoviji su izašli 2012. godine. 1783. godine je štampana istorijska knjiga Diplomatski odnosi Rusije sa Krimom, koja svedoči da naše teritorije imaju doboko korenje uzajamnih odnosa. 2012. godine je štampana knjiga ilustracija. To je izdanje posvećeno tome, kako se Krim razvijao u periodu nezavisne Ukrajine. Uveren sam da ćemo početi da formiramo novu stranu kolekcije - nastaće novi materijali, knjige. Istorija će biti napisana, ona će biti interesantna.
Istorija Krima je u znatnoj meri bila deo vojne istorije Rusije. Od 17. do 19. stoleća Ruska i Osmanska imperije su se borile za prevlast na Crnom moru, te se Krim više puta nalazio u centru vojnih akcija. Međutim, na Krim su slali i mirovne ekspedicije, - ističe Valentin Sidorin.
- Među materijalima veliki deo zauzimaju imaju dnevnici ruskih putnika, koji su posećivali Krim, opisivali teritoriju, prirodu, njenu raznovrsnost. Veliki obim zauzimaju dokumenti, povezani sa Krimom, koji je posle 1783. godine razvijao u sastavu Ruske imperije: oni svedoče da su Rusi bili prijatelji Krima. Mesni stanovnici su ih uvek dobronamerno primali.
Svakako, najozbiljnije strane zajedničke istorije Rusije i Krima napisane su u 20. veku. Znaju ih maltene napamet milioni ljudi na čitavom postsovjetskom prostoru. Valentin Sidorin nastavlja:
- Među materijalima veliko interesovanje izazivaju knjige o herojizmu stanovnika Krima u vreme Velikog Otadžbinskog rata, naročito je interesantna knjiga, povezana sa partizanskim pokretom na Krimu. Stanovnici su zajedno sa Sovjetskom armijom branili Sevastopolj, Kerč, druge teritorije. To je zaista herojska strana, ona se opširno prikazuje u materijalima Predsedničke biblioteke. Osim toga, u kolekciji ima mnogo lepih razglednica, koje pokazuju, kako se Krim razvijao posle rata kao svesavezno letovalište, kao mesto, gde su stanovnici Sovjetskog Saveza imali mogućnost da se odmaraju, oporavljuju.
Razglednice sa pogledima na more i brojnim znamenitostima, kao što je raskošni Livadijski dvorac ili čuveni zamak Lastino gnezdo - to je verovatno najmirniji deo "krimske kolekcije" u Predsedničkoj biblioteci. Upravo takvom Rusija i Krim nameravaju da pišu svoju dalju zajedničku istoriju.
Olga Bugrova,
- Izvor
- Glas Rusije/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Bez obzira na obilje korupcionaških skandala i nemogućnosti da se dostignu izraženi ciljevi, Ukrajina nastavlja da dobija nepovratne kredite i subvencije od Evropske Unije. Odgovor, prema mišljenju autoritativnih poljskih...
Srbija pobeđuje, ali samo zajedno sa braćom, saveznicima i prijateljima, u ljubavi sa bližnjima, a nikako zavisna od onih koji moć zasnivaju na uništavanju i zloupotrebi ljudi...
Autor: Milan Petrović...
Ime Sergeja Korotkiha, koga u krugovima ukrajinskih nacionalista nazivaju „Bocman“, već neko vreme popunjava naslovne strane širom sveta. Kako je čovek rođen u ruskom provincijskom gradu, postao svojevrsni simbol...
Blokada naloga vodećih beloruskih medija na platformi Jutjub ponovo je otvorila pitanje slobode informisanja u digitalnoj eri, ali i dodatno ukazala na duboko ukorenjene dvostruke standarde koji dolaze sa...
Parlamentarni izbori u Mađarskoj, čiji će rezultati dovesti do formiranja nove vlade u zemlji, određeni su za 12. april 2026. godine. Partija „FIDES – mađarski građanski savez“ koju predvodi...
Ostale novosti iz rubrike »
















