Ekspres na Veneru stiže na poslednju stanicu
Interplanetarna stanica Venera-Ekspres priprema se da još jednom posluži nauci i da uroni u atmosferu Venere do visine od 130 kilometara. Mouguće da će to biti poslednji naučni zadatak letelice Evropske kosmičke agencije u čijem konstruisanju su aktivno učestovali i ruski naučnici. Zajedno sa njenim odlaskom u istraživanjima druge planete od Sunca će nastupiti zatišje — trenutno u svetu faktički nema misija na Veneru koje rade.
Posle osam godina službe u orbiti Venere, evropski kosmički uređaj Venera-Ekspres treba da izvrši novi i rizični manevar — da uroni u atmosferu planete do gušćih slojeva i da tamo izvede merenja. Radna orbita uređaja nije se spuštala ispod 250 kilometara (u regionu severnog pola planete), a u najvišoj tački dostigla je 66 hiljada kilometara.
Odluka o manevru je bila doneta na ”zalasku” aktivne faze rada uređaja. On je skoro potrošio gorivo, a glavni naučni zadaci su izvršeni. Osnovna naučna misija trajala je oko godinu i po posle dolaska do Venere u aprilu 2006. godine; posle toga rad Venere-Ekspres je produžavan nekoliko puta. Sada planiraju da ga održavaju do 2015. godine, ako, naravno, ulazak u atmosferu bude završen povoljno. Istraživači ne isključuju da se ostaci goriva na letelicibiti potrošeni za vreme tog ”zaranjanja” i da će Venera-Ekspres pre roka sići s orbite. Između ostalog, čak ako manevar uspe, uređaj će raditi samo do 2015. godine.
Nešto ranije Venera-Ekspres se već spuštala prilično nisko, približno do 165 kilometara, ali sada se planira da se spusti do visine od oko 130 kilometara, a ako pođe za rukom, onda i niže. Pošto je glavni zadatak misije bilo proučavanje atmosfere planete, ovaj manevar će omogućiti da se dobiju podaci sa onih visina koje nije previše povoljno proučavati sa distance.
Venera-Ekspres je jedini uređaj za istraživanje Venere koji uspešno deluje u poslednjim decenijama, lansiran posle 15-godišnjeg prekida. Japanski uređaj Akatsuki, lansiran 2010. godine, nije izašao na proračunatu orbitu oko planete.
Zanimljivo je da ni Venera-Ekspres u izvesnom smislu nije bila potpuno planirana. Prvo je Evropska kosmička agencija (EKA) planirala misiju Mars-Ekspres za istraživanje Marsa. Posle njenog starta 2003. godine bilo je rešeno da se objavi konkurs za misiju u kojoj će se koristiti ista konstrukcija letelice kao i za Mars-Ekspres. Pobedio je predlog za istraživanje Venere.
Skup naučnih instrumenata (sedam ukupno) takođe je delimično nasleđen od starijeg marosvkog brata i sonde Rozeta. Tako je ispala prilično jeftina, a što je najvažnije vrlo efikasna po naučnom efektu misija koja je startovala 9. novembra 2005. godine.
Za Rusiju Venera-Ekspres znači prilično mnogo. Sovjetska planetarna nauka je dostigla najbolje rezultate upravo u istraživanju Venere, zato projekat koji jenastavio uspešno započete radove u SSSR u svakom slučaju se uzima prilično blisko srcu. Od samog početka razrade misije ruski naučnici su u njoj aktivno učestvovali. Dva spektrometra urađena na letelici bila ru razrađena, proizvedena i ispitana uz učešće ruskih stručnjaka. U tri druga ekspermenta ruski naučnici učestvuju kao istraživači.
Nekoliko rezultata koje su dobili ruski stručnjaci ušli su u spisak najvažnijih dostignuća misije, označenih na sajtu EKA. Prvo — registrovana su kolebanja kocentracije sumpor-dioksida, što može da svedoči o nedavnom vulkanizmu. Drugo — prema podacima dugogodišnjih posmatranja pronađeno je da globalni vihor koji obavija čitavu planetu, postepeno se ubrzava. Treće — pomoću uređaja Venera-Ekspres prvi put je bio pronađen vrlo tanak ozonski sloj u atmosferi planete.
Da li će za Veneru ostati mesto u planetarnim programima kosmičkih sila? Danas odgovor na ovo pitanje još nije određeno. S jedne strane, Rusija namerava da pošalje na Veneru uređaj za sletanje Venera-D (D — od ”dugoročna”), koji treba da preživi na usijanoj površini planete oko 24 sata. Ali precizni datumi ove misije nisu određeni, i ona će biti izvedena najranije 20-ih godina. Moguće da će prema Veneri ipak biti izveden japanski uređaj Akatsuki — pokušaji da se on vrati ka planeti biće preduzeti 2015. godine. I to je sve. Planeta koju nazivaju sestrom Zemlje — toliko liče po veličini i verovatno onim uslovima od kojih je započela njihova istorija — može da ostane usamljena.
Olga Zakutnjaja,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: © Flickr.com/ridingwithrobots/cc-by-sa 3.0/ vostok.rs
- Povezane teme
- Rusija
- kosmos
- istraživanje
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Bez obzira na obilje korupcionaških skandala i nemogućnosti da se dostignu izraženi ciljevi, Ukrajina nastavlja da dobija nepovratne kredite i subvencije od Evropske Unije. Odgovor, prema mišljenju autoritativnih poljskih...
Srbija pobeđuje, ali samo zajedno sa braćom, saveznicima i prijateljima, u ljubavi sa bližnjima, a nikako zavisna od onih koji moć zasnivaju na uništavanju i zloupotrebi ljudi...
Autor: Milan Petrović...
Ime Sergeja Korotkiha, koga u krugovima ukrajinskih nacionalista nazivaju „Bocman“, već neko vreme popunjava naslovne strane širom sveta. Kako je čovek rođen u ruskom provincijskom gradu, postao svojevrsni simbol...
Blokada naloga vodećih beloruskih medija na platformi Jutjub ponovo je otvorila pitanje slobode informisanja u digitalnoj eri, ali i dodatno ukazala na duboko ukorenjene dvostruke standarde koji dolaze sa...
Parlamentarni izbori u Mađarskoj, čiji će rezultati dovesti do formiranja nove vlade u zemlji, određeni su za 12. april 2026. godine. Partija „FIDES – mađarski građanski savez“ koju predvodi...
Ostale novosti iz rubrike »















