EU poslušala Porošenka i ponovo odgodila sankcije protiv Rusije
Paradoksi poslova u EU. Redovni briselski samit je «lako» rešio najveće probleme današnje Evrope: rat i krizu u Ukrajini, njenu asocijaciju s EU i sankcije protiv Rusije. Sankcije su već ponovo odlučili da odgode.
EU će se vratiti njima sredinom jula prilikom redovnog samita, posvećenog ukrajinskoj temi. Sporazume o asocijaciji i slobodnoj trgovini s Ukrajinom, Gruzijom i Moldavijom su potpisali.
Radost Kijeva povodom asocijacije bila bi manje nameštena da nije je pokvario evrokomesar za pitanja širenja Štefan File. On je odmah posle ceremonije podsetio da su «asocijacija» i «članstvo» sasvim različite stvari. U ovoj etapi, rekao je File, EU čak ne planira da špekuliše o statusu ukrajinskog kandidatstva. Turska je, podsetio je on, potpisala slični sporazum pre 51 godinu, te sve do sada nije članica Unije. Većina Ukrajinaca sve do sada ne razume razliku između «asocijacije» i «članstva». Predsednik Ukrajine Porošenko, koji je potpisao sporazum, nije smatrao za potrebno da je objasni sunarodnicima.
Pitanje «trećeg paketa» sankcija protiv Moskve EU već u toku tri meseca blokira, uz veliko nezadovoljstvo Vašingtona. Ustvari, deblokiranju paketa smeta neželja evropskog biznisa da kida čvrste ekonomske veze s Rusijom da bi pomogao Beloj kući da «izoluje Kremlj». Ne podržavamo sankcije, usmerene protiv Rusije, - izjavio je predsednik uprave Rusko-Nemačke spoljnotrgovinske komore Mihael Harms.
- Danas je nastala komplikovana politička situacija oko ruskog tržišta. Mogu da sigurno izjavim da se Rusko-Namačka spoljnotrgovinska komora jednoznačno izjasnila protiv antiruskih ekonomskih sankcija. Ne verujemo da je to sigurno sredstvo radi postizanja nekih političkih rezultata. To može da škodi, pre svega, ekonomiji Nemačke.
Samo 9 odsto nemačkih preduzimatelja, koji rade u Rusiji, smatra ekonomske sankcije pravim reagovanjem na stav Rusije o Krimu i ukrajinskoj krizi. O tome svedoče rezultati anketiranja, koje je organizovao Istočni komitet nemačke ekonomije. Ta organizacija deluje od 1952. godine, ona ujedinjuje desetine nemačkih firmi, koje rade s Rusijom. 47 odsto anketiranih smatra ekonomske sankcije krajnjom merom, 44 odsto tvrde da one nisu potrebne.
Ruski eksperti smatraju da bi trebalo da Brisel umesto razmišljanja o sankcijama, sugerisao Petru Porošenku o neophodnosti regulisanja odnosa s Donbasom i Luganskom. Ono, što se dešava u Ukrajini, već je inače dojadilo i EU, i SAD-ama, pogotovu na pozadini ponovnog «iračkog gnojnog čira». Iračka bolest je mnogo opasnija nego ukrajinska kriza, smatra zamenik dekana fakulteta svetske ekonomije i politike VŠE Andrej Suzdaljcev.
- Svesni smo da je realno rešenje problema Ukrajine moguće u ovoj fazi samo između Moskve i Vašingtona. U svakom slučaju pokušavamo da navedemo Petra Porošenka na kardinalne pozitivne korake. Moskva ne želi da bi čitava Ukrajina postala kolonija SAD, nego da bi Ukrajina imala svoju političku volju. Nama je potrebna suverena Ukrajina, koja mada ne voli Rusiju, ali da bude Ukrajina-država, a ne Ukrajina-kolonija.
Andrej Fedjašin,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: RIA Novosti/Mikola Lazarenko/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Bez obzira na obilje korupcionaških skandala i nemogućnosti da se dostignu izraženi ciljevi, Ukrajina nastavlja da dobija nepovratne kredite i subvencije od Evropske Unije. Odgovor, prema mišljenju autoritativnih poljskih...
Srbija pobeđuje, ali samo zajedno sa braćom, saveznicima i prijateljima, u ljubavi sa bližnjima, a nikako zavisna od onih koji moć zasnivaju na uništavanju i zloupotrebi ljudi...
Autor: Milan Petrović...
Ime Sergeja Korotkiha, koga u krugovima ukrajinskih nacionalista nazivaju „Bocman“, već neko vreme popunjava naslovne strane širom sveta. Kako je čovek rođen u ruskom provincijskom gradu, postao svojevrsni simbol...
Blokada naloga vodećih beloruskih medija na platformi Jutjub ponovo je otvorila pitanje slobode informisanja u digitalnoj eri, ali i dodatno ukazala na duboko ukorenjene dvostruke standarde koji dolaze sa...
Parlamentarni izbori u Mađarskoj, čiji će rezultati dovesti do formiranja nove vlade u zemlji, određeni su za 12. april 2026. godine. Partija „FIDES – mađarski građanski savez“ koju predvodi...
Ostale novosti iz rubrike »
















