Dok se Evropa trudi da raspoloži Porošenka za mir, SAD ga vuku u rat
Nemačka, Rusija, Francuska ne gube nadu da će nagovoriti Kijev da nastavi režim prekida vatre na jugoistoku zemlje. Radi toga u Berlinu 2. jula uveče sazvan je eksterni sastanak ministara spoljnih poslova Nemačke, Rusije, Francuske i Ukrajine.
Inicijativu za sastanak dao je ministar spoljnih poslova Nemačke Frank-Valter Štajnmajer. On je nazvao odluku Kijeva da prekine primirje na jugoistoku zemlje ”razočaravajućom”.
U kontekstu povećane evropske mirotvoračke aktivnosti posebno je primetna pasivnost SAD. U svim poslednjim telefonskim razgovorima uz učešće kancelara Nemačke, predsednika Rusije i Francuske i Ukrajine ili njihovih ministara, Bela kuća i stejtdeprment se izdvajaju svojim odsustvom. Moskva smatra da je Vašington načinio izbor u korist rata i da je upravo on raspoložio za vojno rešenje svog pulena, predsednika Petra Porošenka.
Predsednik Rusije Vladimir Putin je izjavio u Moskvi da lična odluka Porošenka da ukine od 30. juna režim prekida vatre na istoku i da započne ”žestoku etapu operacije” kvalitativo menja svu sliku i samu ulogu ukrajinskog predsednika u konfliktu.
Ako je do sada Porošenko imao sve šanse da opravda izbor i da donese mir u Ukrajinu, sada se ove šanse brzo gube, rekao je Vladimir Putin na savetovanju ambasadora Rusije u Moskvi.
- Nažalost, predsednik Porošenko je doneo odluku da obnovi bojeva dejstva, i mi nismo mogli, kada kažem mi imam i vidu i sebe i svoje kolege iz Evrope, nismo mogli da ga ubedimo da put ka dugoročnom, stabilnom, pouzdanom miru ne može da vodi kroz rat. Do sada Petar Porošenko ipak nije imao direktne veze sa naredbama da se započnu vojna dejstva — sada je on preuzeo na sebe tu odgovornost u potpunosti, i ne samo vojnu, već i političku, što je mnogo važnije.
Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov 1. juna čak je telefonirao državnog sekretaru SAD Džonu Keriju i izjavio da je nedopustivo podsticati Kijev u njegovoj liniji vojnog gušenja protestnih istupanja u jugoistočnim regionima. On je pozvao SAD da iskoriste sav svoj uticaj da ubede ukrajinske vlasti u pogubnost izabranog kursa.
Ukrajinska kriza je otišla danas toliko daleko da su za njeno regulisanje potrebni ne samo direktni pregovori između Kijeva i pobunjenog jugoistoka, smatra Igor Morozov. Sada je potrebna ”nova Ženeva”.
- To je faktički ista takva kriza kao u Siriji. To je isto tako složena situacija kao irački problem. Mislim da samo poliformatna varijanta može da izvede Ukrajinu iz ovog političkog ćorsokaka u kojem se sada nalazi.
Prema zvaničnim podacima ruske strane od početka kaznene operacije u Rusiju iz Ukrajine pobeglo je više od 250 hiljada ljudi. Oko sto hiljada već je tražilo azil ili državljanstvo Rusije.
Sndrej Fedjašin,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: RIA Novosti/Mikola Lazarenko/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Bez obzira na obilje korupcionaških skandala i nemogućnosti da se dostignu izraženi ciljevi, Ukrajina nastavlja da dobija nepovratne kredite i subvencije od Evropske Unije. Odgovor, prema mišljenju autoritativnih poljskih...
Srbija pobeđuje, ali samo zajedno sa braćom, saveznicima i prijateljima, u ljubavi sa bližnjima, a nikako zavisna od onih koji moć zasnivaju na uništavanju i zloupotrebi ljudi...
Autor: Milan Petrović...
Ime Sergeja Korotkiha, koga u krugovima ukrajinskih nacionalista nazivaju „Bocman“, već neko vreme popunjava naslovne strane širom sveta. Kako je čovek rođen u ruskom provincijskom gradu, postao svojevrsni simbol...
Blokada naloga vodećih beloruskih medija na platformi Jutjub ponovo je otvorila pitanje slobode informisanja u digitalnoj eri, ali i dodatno ukazala na duboko ukorenjene dvostruke standarde koji dolaze sa...
Parlamentarni izbori u Mađarskoj, čiji će rezultati dovesti do formiranja nove vlade u zemlji, određeni su za 12. april 2026. godine. Partija „FIDES – mađarski građanski savez“ koju predvodi...
Ostale novosti iz rubrike »
















