Turska kao izazov za EU
Predsednički izbori u Turskoj koji predstoje 10. avgusta odlikuju se time što se prvi put sprovode opštim glasanjem, kao i predvidivošću pobednika. Glavna intriga sastoji se u tom eda li će aktualni premijer Redžep Tajip Erdogan pobediti u prvom krugu. Ipak izazovi koji potiču od ove pobede imaju globalniji karakter.
Aktivna spoljna politiku koju poslednjih godina vodi Turska u celini se bazira na dve osnovne koncepcije – panturkizmu i neoosmanizmu. To znači obnovu ekonomskog i političkog uticaka Ankare na svim teritorijama bivše Oslanske imperije, uz istovremeno jačanje veza sa tjurkskim, a u širem planu muslimanskim svetom. Ideolog spoljnopolitičkog kursa zemlje, ministar inostranih poslova Ahmet Davutoglu, smatra savremenu Tursku srcem Evroazije i centralnom zemljmom novog evvroazijskog poretka. Šef diplomatije, koristeći svetsku podršku Erdogana, smatra da je neophodno sprovoditi spoljnu politiku Ankare na više nivoa. Radi toga treba postepeno slabiti veze sa SAD i NATO-om koje ranije nisu bile podvrgavane sumnji, razvijati tešnju saradnju sa Rusijom i Kinom, kao i sprovoditi aktivniju samostalnu politiku na Bliskom i Srednjem Istoku i na postsovjetskom prostoru.
U tome su odigrala svoju ulogu i nepromišljena dejstva SAD i NATO-a u bliskoistočnom regionu koja su naterala turske vlasti da se zamisle čak o budućem formatu sopstvene države. Reč je između ostalog o krajnje bolnom za Tursku kurdskom problemu – objasnio je za Glas Rusije direktor istraživačkog centra Bliski Istok – Kavkaz Međunarodnog instituta najnovijih država u Moskvi Stanislav Tarasov.
- U regionu se pojavio takozvani faktor iračkog Kurdistana koji u suštini vodi nezavisnu ili skoro nezavisnu politiku u odnosu na centralne vlasti u Bagdadu. Sirijski, turski i irački Kurdi koji žive u susednim regionima u principu koriste autonomni položaj. U samoj Turskoj može da bude realizovan sledeći scenario: prvo autnomizacija regiona naseljenih Kurdima, zatim formiranje „Velikog Kurdistana“.
Nije tajna da se aktivizacija kurskog faktora desila posle vojnog mešanja SAD i u Iraku. Ne čudi što je Turska u poslednje vreme počela da vodi samostlaniju politiku u regionu. Ankara se takođe pokazala kao aktivni i dosledni partner Rusije u realizaciji energetskih projekta od regionalnog značaja – između ostalog na izgradnji gasovoda Južni tok i Plavi tok. Evropa žanje plodove svoje razjedinjenosti – istakao je u razgovoru za Glas Rusije prvi zamenik generalnog direktora ruskog akcionerskog društva Fortum, bivši predsednik Ruskog gasnog saveza Sergej Čižov.
- One zemlje koje neposredno rade sa Gaspromom, za razliku od rukovodstva EU, zainteresovane su za skoriji završetak izgradnje gasovoda Južni tok. To svedoči o tome da se Evropa ne samo i dalje nalazi u stanju krize, već da je uz to i razjedinjena.
A „sankciona histerija“ koja trenutno vlada na zapadu otvara za saradnju Turske i Rusije nove mogućnosti. Nije slučajno što po saopštenju Rosseljhoznadzora, odgovarajući resori dve zemlje aktivno razmatraju pitanja uvežanja isporuka voća i povrća iz Turske u Rusiju. Turska i Rusija: zdravo prijateljstvo – tako je u svom nedavnom članku vrlo tačno okarakterisalo rusko-truske odnose tursko izdanje Star gazete. za EU predstojeća pobeda Redžepa Tajipa Erdogana će postati još jedan ozbiljan geopolitički izazov.
Petar Iskenderov,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: REUTERS/Murad Sezer Predsednički izbori/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Bez obzira na obilje korupcionaških skandala i nemogućnosti da se dostignu izraženi ciljevi, Ukrajina nastavlja da dobija nepovratne kredite i subvencije od Evropske Unije. Odgovor, prema mišljenju autoritativnih poljskih...
Srbija pobeđuje, ali samo zajedno sa braćom, saveznicima i prijateljima, u ljubavi sa bližnjima, a nikako zavisna od onih koji moć zasnivaju na uništavanju i zloupotrebi ljudi...
Autor: Milan Petrović...
Ime Sergeja Korotkiha, koga u krugovima ukrajinskih nacionalista nazivaju „Bocman“, već neko vreme popunjava naslovne strane širom sveta. Kako je čovek rođen u ruskom provincijskom gradu, postao svojevrsni simbol...
Blokada naloga vodećih beloruskih medija na platformi Jutjub ponovo je otvorila pitanje slobode informisanja u digitalnoj eri, ali i dodatno ukazala na duboko ukorenjene dvostruke standarde koji dolaze sa...
Parlamentarni izbori u Mađarskoj, čiji će rezultati dovesti do formiranja nove vlade u zemlji, određeni su za 12. april 2026. godine. Partija „FIDES – mađarski građanski savez“ koju predvodi...
Ostale novosti iz rubrike »
















