Globalizacija jezika
Kao i u mnogim drugim društvenim pojavama i odnosima savremenog doba, globalizacija je jedan od dominantnih pokretača leksičkih promena u većini slovenskih i evropskih jezika.
U Moskvi je, 2009. godine, održana naučna konferencija Komisije za tvorbu reči Međunarodnog slavističkog komiteta, koja je bila posvećena inovacijama u tvorbi reči i novim rečima u slovenskim jezicima. Stručnjaci za leksikologiju i tvorbu reči iz svih slovenskih zemalja referisali su o leksičkim novinama u svojim jezicima. Svi su prikupili i predstavili bogatu građu iz rečnika neologizama. Iznenađujuća je bila činjenica da su spiskovi neologizama u svim jezicima bili skoro podudarni. Tako su, recimo, u svim jezicima kao neologizmi zabeležene lekseme ovog tipa: biznis-klub, master-klas, fitnes-instruktor ili meteoalarm, paraolimpijada, videoklip, ekoaktivista, evroskepticizam, zatim brojne lekseme koje se završavaju na -izacija (birokratizacija, internetizacija, radikalizacija, vulgarizacija, aromatizacija), lekseme sa sufiksom -(ija)da (parlamentijada, šubertijada, rolerijada, ekonomijada), povećava se broj imenica koje počinju sa tele-, termo-, astro- , gala- itd. (telenovela, telemaraton, termočarape, termopapir, astromedicina, galašou), a sve je više i imenica koje se završavaju sa -gejt, -fil, -men, -holik itd. (naftagejt, frankofil, frankomen, estetoholik, čokoladoholik).
Podaci su poražavajući. Ako skupove reči u različitim jezicima predstavimo u vidu koncentričnih krugova, može se reći da je samo centralni deo tih krugova ostao stabilan. Najvažnije i najfrekventnije reči nisu se promenile. Periferijski nivoi svih jezika sve više liče jedni na druge, tj. leksika za nove pojave i procese gotovo da je izjednačena u svim slovenskim jezicima. Kao što u svim gradovima Evrope niču iste prodavnice u kojima se prodaju isti proizvodi, tako se i jezici popunjavaju istim rečima. I kao što domaći proizvođači mukotrpno pokušavaju da zadrže domaće fabrike i prodavnice svoje robe, a malo ko od njih u tome uspeva, tako i jezici širom Evrope mukotrpno pokušavaju da zadrže svoj identitet, a u tome uspeva samo najstarija, bazična leksika (na primer, ona kojom se označavaju delovi tela, delovi kuće, najvažnije radnje itd).
Savremena tehnologija omogućila je da se, zajedno sa informacijama, neverovatnom brzinom šire i reči za različite pojave. Evo jednog primera za uticaj globalizacije na internacionalizaciju leksike.
Pre nekoliko godina, jednog vrelog leta, verovatno prvo u Britaniji, objavljena je vest o zabavi mladih britanskih turista koja se sastojala u tome da u letovalištima širom sveta skaču sa balkona svojih hotelskih soba u bazen ispred hotela. Domišljati novinar je novi sport nazvao balkoning. Istog dana, valjda u nedostatku ozbiljnih tema, vest se proširila po celom svetu. Čak je i u drugom dnevniku RTS-a, voditelj pročitao vest o balkoningu, pa je nova leksema počela da se širi među govornicima srpskog jezika koji su jedni drugima prepričavali vest o novom sportu. Širenju vesti i nove lekseme umnogome je doprineo snimak skokova na internet-portalu „Jutjub”. Snimak je obišao svet pod nazivom balkoning.
Ova reč se brzo proširila, ali je brzo i nestala iz srpskog i mnogih drugih jezika. Pojava takozvanih jednodnevnih reči takođe je odlika globalizacije. Kao što se kišobrani prave da traju jednu sezonu ili za jednu upotrebu (pa ako duže opstanu, začudimo se i obradujemo), tako se i jezičke oznake za brojne društvene beznačajnosti koje kratkotrajno plene pažnju, naglo pojavljuju i brzo nestaju. Ovo, naravno, ne važi za sve nove reči. Neke od njih postaju trajni(ji) deo leksičkog sistema jezika-primaoca.
Važno je imati u vidu da je megalomanski uvoz reči samo propratna pojava uvoza proizvoda, ali i pogleda na svet, kulture, sistema vrednosti. U jednom paketu gubimo i jezik i identitet. Valjalo bi razmisliti o tome.
Rajna Dragićević
Profesor Filološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu
- Izvor
- / vostok.rs
- Povezane teme
- Srbija
- jezik
- obrazovanje
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Vijest iz Tuzle, Bosna i Hercegovina, 22. avgust 2020. Prije nekoliko dana izašla je iz štampe knjiga „Tuzlanski vitez Ostoja Paljić“ autora Zdravka Novaka Paljića. Knjiga je štampana u izdanju Srpskog...
Nakon iskazane potrebe, ali i nakon niza uspješno organizovanih edukacija iz različitih oblasti i segmenata online marketinga, Paradox Media-digitalna agencija organizuje cjelodnevni seminar u Banja Luci, koji će se...
Današnju sednicu Skupštine Srbije obeležio je protest dela opozicionih poslanika. Lider Dveri Boško Obradović se pojavio u žutom prsluku, simbolu protesta u Parizu. Narodna poslanica Jelena Žarić Kovačević istakla je...
U Bihaću će danas biti obilježeno 77 godina od ustaškog zločina nad Srbima u Garavicama....
To je, kako kaže, važno kako bi se sačuvala bezbjedn...
To je izjavio predsedavajući Skupštine opštine Dejan Gurešić koji je naveo da će biti preimenovana i ulica Kolašinska u ulicu Mitrovačkih žrtava, a u čast svih nevino stradalih Mitrovčana...
Ostale novosti iz rubrike »















