Početna stranica > Novosti

Zašto Hercegovinu zovu krajem pčela i meda

 Zašto Hercegovinu zovu krajem pčela i meda
09.05.2007. god.

TREBINJE - U Popovom polju još živi sjećanje na starinu Rista Đordana. On je, nekada davno, pokazivao na Leotar i brda oko Trebinja, pitajući mlade:
- Vidite li šta, đeco, u ovim brdima?
- Vidimo, đede, samo kamen, bijele se brda od kamena, ništa drugo - odgovarala bi omladina sa smijehom.

- E, pedeset i tri ljekovite trave su u onom brdu, kako ne vidite! Bog je svakom kraju nešto podario, nekom trave, a nekom izvore - objašnjavao je đed Risto, koji je od hercegovačkih trava spravljao i čuvene meleme za rane.

Danas od oko 200 vrsta ljekobilja, ali i cvjetova i nektara, hercegovački pčelari spravljaju daleko znani prirodni hercegovački med. Od 40 hiljada košnica proizvedu oko 650 tona meda godišnje. I pored toga što ne postoji organizovani otkup, sve se proda na tržištu od Dubrovnika, preko Sarajeva do Beograda i Novog Sada... U proljeće ne ostane - ni kašika. Od mlade jagnjetine sa hercegovačke zanovijeti i meda od kadulje, vrijeska, zanovijeti, drače i drugih trava, kažu, nema ništa ukusnije ni slađe. Trebinjci idu tako daleko da tvrde da je i čuvena narodne pjesma "Medna usta, curo imaš, žališ li ih ti..." nastala kod njih, na jugu.

- Neizvjesno je koliko će ova sezona biti medna i medonosna, jer je vegetacija krenula suviše rano, a već uhvatila suša, pa sam sa pčelinjakom, kao i brojni pčelari-nomadi, trenutno na Žegulji kod Ljubinja - ispričao nam je jedan od najpoznatijih trebinjskih pčelara Mišo Dučić.

On je dodao da je čitava porodica uključena u ovaj posao i posebno ga raduje što se sve više mladih ljudi, čak i žena, obraća njemu za savjet, kupuje košnice, podiže kredite i - kreće u ovu privrednu granu.

Kad su nedavno predstavnici Udruženja pčelara Norveške i preduzeća koje se bavi uvozom pčelinjih proizvoda u ovu skandinavsku zemlju došli u Trebinje, posjetili su pčelinjak Vlada Anđelića u Vrbnu i Miloša Kažovića u Dubočanima. Bili su prijatno iznenađeni - urednošću i ozbiljnošću sa kojom Hercegovci pristupaju proizvodnji meda. Sa oko 400 košnica pčelinjak Vlada Anđelića svakako je najbrojniji u Trebinju, a ova porodica tradiciju proizvodnje meda, ali i matica, matične mliječi i polenovog praha razvija već više od pet decenija. Njegov sin Slobodan u prodavnici Udruženja pčelara u Trebinju nudi vosak i sav pčelarski pribor, i tu se okupljaju proizvođači i novi i stari iz cijele Hercegovine.

- Pčelarstvo je danas čitava nauka i, preko pčelarske zadruge "Žalfija" i Udruženja pčelara istočne Hercegovine, mnogo ulažemo u edukaciju pčelara, uz česta predavanja i na druge načine - rekao je profesor Miloš Kažović, koji je kao izbjeglica 1996. godine stigao u Trebinje, dobio od prijatelja košnicu na poklon, zaljubio se u maticu i pčele, i danas ima - nekoliko stotina košnica.

On ističe da zadruga "Žalfija" namjerava da od ove godine organizuje Sajam meda u Trebinju, gdje bi se, osim meda, našli i drugi prepoznatljivi proizvodi južnog podneblja. Pošto je prvih 300 kilograma hercegovačkog meda otišlo na analizu u Norvešku, proizvođači sa juga Srpske nadaju se da će sjever Evrope uskoro postati njihovo - novo tržište.

Preduzeće "Herceg-med", kojim rukovodi Predrag Milošević, učešćem na sajmovima od Sarajeva do Dablina, učinilo je ogroman doprinos promociji ovog proizvoda kao jednog od hercegovačkih brendova. U mnogim robnim kućama na prostorima bivše Jugoslavije pakovanja ovdašnjeg meda obogaćena su bademima, orasima, lješnicima, smokvama, grožđicama... Na nedavnom Sajmu meda u Bjelovaru, trebinjski "Herceg-med" je jedini iz BiH imao sve ateste i dozvole za med - kao hranu životinjskog porijekla. Milošević je podsjetio da je na Svjetskoj izložbi u Dablinu, u Irskoj, prije dvije godine, žiri boju hercegovačkog meda nazvao "bojom ruskog ćilibara".

Ne kaže se slučajno u Hercegovini da "pčele umiru" (nikada da "krepaju" ili "crkavaju"), što pokazuje da se poštuju kao "božanski dar".

Milivoje BEŠTIĆ

TVRDOŠ
Saznali smo da je i pčelinjak manastira Tvrdoš kod Trebinja trenutno "na paši" u okolini Ljubinja, a odatle će u Nevesinjsko polje - na ljetnu "livadsku pašu". Uskoro će i Spasovdan, kada se, po tradiciji u ovom kraju, prvi put vrca i proba mladi med.



  • Izvor
  • http://www.glas.cms-go.com
  • Povezane teme


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Međunarodni olimpijski komitet saopštio je da je odluka „zasnovana na dokazima i stručnim procenama“...


Neverovatno finale u skoku uvis obeležilo je Svetsko prvenstvo u Tokiju, a srpska atletičarka Angelina Topić osvojila je bronzanu medalju. Finale je dva puta prekidano zbog jake kiše, ali je...

 „Kada smo dobili poziv iz Brazila da učestvujemo na Svetskom prvenstvu, jedino smo selektor i ja verovali da je to ostvarivo. Govorili su da smo ludi, da nećemo uspeti...


"Kada smo dobili poziv iz Brazila da učestvujemo na Svetskom prvenstvu, jedino smo selektor i ja verovali da je to ostvarivo. Govorili su da smo ludi, da nećemo uspeti...

"Kada smo dobili poziv iz Brazila da učestvujemo na Svetskom prvenstvu, jedino smo selektor i ja verovali da je to ostvarivo. Govorili su da smo ludi, da nećemo uspeti...


Na Atletskom stadionu u Kraljevu danas je održan prvi dan Prvenstva Srbije za seniore, uz učešće čak 260 takmičara iz cele zemlje. Publika je uživala u vrhu...


Ostale novosti iz rubrike »
BTGport.net - u1
Pružite zaposlenima vrhunsku ishranu uz Ordera - Topli obrok

SLIKA SEDMICE

WEB SHOP
WebMaster

DjEVOJKA DANA