Depresija - najrasprostranjenija bolest u svetu
Nisam psihopata, samo sam umoran. Nemam depresiju, jednostavno nikako da se naspavam - tako se ljudi obično štite od pomisli na duševne bolesti. Međutim one su već pogodile svakog 4-5. od nas. Statistika SZO govori da 20-25% stanovnika Zemlje pati od pojedinih psihičkih smetnji, a svaki drugi ima šansu da oboli u toku života.
Najrasprostranjenija duševna bolest savremenog doba je depresija, kaže direktor naučnog centra za socijalnu i sudsku psihijatriju Serbski Zurab Kekelidze.
Do 2020. depresija će izbiti na prvo mesto među oboljenjima - po dužini nesposobnosti za rad. Do 2000. godine depresija je bila na 5. mestu. Ne sve psihičke bolesti zajedno, već upravo depresija kao takva. 26% žena pati od depresije i 12% muškaraca. To su vrlo ozbiljne, teške cifre.
Ali postoje i pozitivne promene u tom svetu, i u ruskom društvu između ostalog. Na primer, broj samoubistava u zemlji umanjio se jedan i po put, a to je do 60 000 spasenih života. Uzimajući u obzir sa su samoubistva globalni problem i svetska statistika u celini sve je gora, ruski pokazatelji ne mogu da ne raduju.
Između ostalog drugi strašan porok - alkoholizam - takođe predaje vođstvo. Ako je 2008. godine po glavi stanovnika u Rusiji otpadalo 18 litara popijenog alkohola, prošle godine to je već 15 litara. Ipak strast prema alkoholu, isto kao i prema narkoticima, ipak je visoka. Treća bolesna zavisnost je od igara na sreću, koja u Rusiji, za razliku, na primer, od Amerike, nije tako rasprostranjena. Ako u SAD od ove patološke zavisnosti strada 5% stanovništva, u Rusiji ova cifra je otprilike dva puta manja. Ako u SAD od ove patološke zavisnosti strada 5% stanovništva, u Rusiji ova cifra je otprilike dva puta manja. Osim ove tri rasprostranjene zavisnosti, postoje još i takva rastrojstva kao što je sindrom radoholičara. Radoholičari zaboravljaju na sebe, posvećuju sve vreme poslu, ipak to postaje samo privid aktivnog rada, jer u odabranom tempu nemoguće je plodotvorno raditi, kaže Zurab Kekelidze.
Misao da su nekakvi geniji spavali po 5-6 sati i da je sve kod njih bilo dobro, nisu ispravne. Čovek treba da spava u proseku 8 sati. Drugo, mora da ima potpun svakodnevni odmor. Formula ko se dobro domara, taj dobro i radi ponata je, jer čovek mora da se odmara. Treće: dužina radne nedelje ne treba da bude veća od 40 sati, ako želimo da sačuvamo svoje zdravlje.
Posao duži od 8 sati dnevno više nije posao, smatra stručnjak. Zurab Kekelidze preporučuje da se posle 40-50 minuta rada napravi mali odmor. Godišnji odmor je poželjno da se deli na delove, a ne da se uzima ceo, a zatim da se nekolio meseci navikava na radni proces, umarajući se trostruko. Voleti sebe i pomagati sebi čitava je umetnost, ali ona pomaže da se očuva zdravlje, kako fizičko, tako i psihičko.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: © Flickr.com/Gabriela Camerotti/cc-by-nc/ vostok.rs
- Povezane teme
- medicina
- čovečanstvo
- stanovništvo
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Međunarodni olimpijski komitet saopštio je da je odluka „zasnovana na dokazima i stručnim procenama“...
Neverovatno finale u skoku uvis obeležilo je Svetsko prvenstvo u Tokiju, a srpska atletičarka Angelina Topić osvojila je bronzanu medalju. Finale je dva puta prekidano zbog jake kiše, ali je...
„Kada smo dobili poziv iz Brazila da učestvujemo na Svetskom prvenstvu, jedino smo selektor i ja verovali da je to ostvarivo. Govorili su da smo ludi, da nećemo uspeti...
"Kada smo dobili poziv iz Brazila da učestvujemo na Svetskom prvenstvu, jedino smo selektor i ja verovali da je to ostvarivo. Govorili su da smo ludi, da nećemo uspeti...
"Kada smo dobili poziv iz Brazila da učestvujemo na Svetskom prvenstvu, jedino smo selektor i ja verovali da je to ostvarivo. Govorili su da smo ludi, da nećemo uspeti...
Na Atletskom stadionu u Kraljevu danas je održan prvi dan Prvenstva Srbije za seniore, uz učešće čak 260 takmičara iz cele zemlje. Publika je uživala u vrhu...
Ostale novosti iz rubrike »
















