Letonija i Rusija: granica kao uspostavljanje mostova
Rusija i Letonija obeležavaju državnu granicu, sada već ne u teoriji, nego u praksi. Na granici dve zemlje stručnjaci treba da postave oko 600 pograničnih znakova, jednostavnije rečeno, stubova.
Istorija demarkacije državne granice Rusije i Letonije počinje od 1991. godine, od vremena raspada SSSR. Indikativno je što su po uslovima Beloveških sporazuma granice novih nezavisnih država ostale iste kao što su bile granice sovjetskih republika. Ipak pojavile su se teritorijalne pretenzije, podsetio je za Glas Rusije ekspert za Severnokanadske i Baltičke zemlje IMEMO RAN Konstantin Voronov.
Posle 91. godine između Rusije i Letonije – kao uostalom i Estonije, postojali su teritorijalni sporovi povodom male enklave, Pitalovskog rejona Pskovske oblasti. Ovaj problem vrlo dugo je kvario odnose. On je vezan za određen bolni sindrom letonske nove elite, koja je smatrala da može da se cenjka ili da pritisne Rusiju i dobije ustupke.
Cenkanje i pritisak ispostavili su se neumesnim. 2007. godine Moskva i Riga su potpisale sporazum o državnoj granici. 2009. godine napravljena je demarkaciona komisija, a do maja ove gdoine završeni su radovi aerofotosnimanja pogranične linije. I sada strane pristupaju postavljanju znakova.
Delimitacija rusko-letonske granice nije postavljanje novih zidova razgraničenja, već pre uspostavljanje mostova, smatra pofesor, vodeći istraživač Centra za severnoevropska i baltička istraživanja MGIMO Lev Voronkov.
Problemi u bilateralnim političkim odnosima su ukinuti. I to je otvorilo bitne mogućnosti za razvoj rusko-letonskih odnosa već na novoj osnovi. Smatram da je to vrlo važan faktor, koji može da otvori dobre mogućnosti za saradnju ne samo međudržavnu, već i transgraničnu – između oblasti koje se nalaze uz granicu dve države.
Postavljanje pograničnih stubova će trajati, kako se smatra, još dve godine. Najvažnije je da je na političkom nivou sve rešeno, sada se može preći na ekonomiju. Jer Letonija igra važnu ulogu u ekonomskih odnosima Evrope sa Rusijom kao tranzitna zemlja. I korist od normalnih dobrosusedskih odnosa kako za Moskvu, tako i za Rigu očigledna je.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: RIA Novosti/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Međunarodni olimpijski komitet saopštio je da je odluka „zasnovana na dokazima i stručnim procenama“...
Neverovatno finale u skoku uvis obeležilo je Svetsko prvenstvo u Tokiju, a srpska atletičarka Angelina Topić osvojila je bronzanu medalju. Finale je dva puta prekidano zbog jake kiše, ali je...
„Kada smo dobili poziv iz Brazila da učestvujemo na Svetskom prvenstvu, jedino smo selektor i ja verovali da je to ostvarivo. Govorili su da smo ludi, da nećemo uspeti...
"Kada smo dobili poziv iz Brazila da učestvujemo na Svetskom prvenstvu, jedino smo selektor i ja verovali da je to ostvarivo. Govorili su da smo ludi, da nećemo uspeti...
"Kada smo dobili poziv iz Brazila da učestvujemo na Svetskom prvenstvu, jedino smo selektor i ja verovali da je to ostvarivo. Govorili su da smo ludi, da nećemo uspeti...
Na Atletskom stadionu u Kraljevu danas je održan prvi dan Prvenstva Srbije za seniore, uz učešće čak 260 takmičara iz cele zemlje. Publika je uživala u vrhu...
Ostale novosti iz rubrike »
















