Drugo rođenje moskovskog planetarijuma
Planetarijum u Moskvi ponovo otvara svoja vrata. Nakon sedamnaestogodišnje rekonstrukcije površina objekta je povećana šest puta – na 17 hiljada kvadratnih metara. Sad je on najveći u Evropi.
Planetarijum je zbog generalnog remonta zatvoren 1994. godine. Međutim, mnogobrojni skandali u vezi sa svojinskim odnosima prekinuli su radove na nekoliko godina. Praktično, rekonstrukcija je započeta tek 2009. godine, kad je planeterijum u potpunosti prešao u ruke privatnih investitora. Od stare zgrade, sagrađene 20-ih godina prošlog veka u bukvalnom smislu su ostali samo zidovi, a i oni su podignuti dizalicama za 6 metara. U potpunosti su promenjene kupola planetarijuma i dve opservatorije. Pojavile su se dve velike sale interaktivnog muzeja. Posetioci mogu svojeručno da puste u rad Fukoovo klatno, da shvate kako nastaju crne rupe, kako se stvara tornado, pa čak i da skakuću po „mesečevoj površini“. U 4D-bioskopu prikazivaće se naučno-popularni filmovi o kosmosu. A kasnije će gostima možda biti ponuđena i kosmička hrana. Sve ove tehničke novine biće samo od koristi, smatra Faina Rubljova, naučni direktor planetarijuma, koja u njemu radi više od 30 godina.
S jedne strane, veoma mi je žao onog starog Moskovskog planetarijuma. On je bio topao, domaći, nekako kamerni... Ali s druge strane, shvatam da u Moskvi treba da postoji čitav kompleks pri planetarijumu. Sad je to već novi planetarijum, koji odgovara zahtevima 21. veka. Ne možemo da zaostajemo za celim svetom. Moramo prednjačiti. Novi planetarijum čuva tradicije starog i oslanjajući se na ove tradicije mi ćemo se dalje razvijati. Mislim da će kao i u prošlom veku Moskovski planetarijum zauzeti mesto lidera u svetu.
Za učenike i studente, kao i pre pola veka, ovde će uskoro početi da radi škola astronomije. U planetarijumu će se vršiti astronomska posmatranja i istraživanja, takođe će se praviti sopstveni programi za Veliku zvezdanu salu (zasad se kupuju od inostranih kolega), koji će se projektovati, uzgred budi rečeno, na najveću kupolu u Evropi – prečnika od 25 metara. Ovde će svakome biti zanimljivo. Glavni cilj planetarijuma je da jednostavnim jezikom govori o kosmosu, ističe Faina Rubljova.
Planetarijum je centar za popularizaciju nauke. Ovamo dolaze ljudi koji su u principu daleki od nauke. I upravo zbog njih pokušavamo da na jednostavan i pristupačan način objasnimo neka poslednja naučna dostignuća. Pozivamo naučnike, oni govore o problemima kojima se bave. Tako podižemo nivo znanja posetilaca. Planetarijum je vrlo zgodno mesto, jer mi ne samo da pričamo, sve možemo i da pokažemo.
Moskovski planetarijum je otvoren 1929. godine. Pre rekonstrukcije u sali sa kupolom pod veštačkim zvezdama su se izvodile pozorišne predstave po delima pisaca naučne fantastike. Moguće je da će se ova tradicija nastaviti.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: RIA Novosti/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Međunarodni olimpijski komitet saopštio je da je odluka „zasnovana na dokazima i stručnim procenama“...
Neverovatno finale u skoku uvis obeležilo je Svetsko prvenstvo u Tokiju, a srpska atletičarka Angelina Topić osvojila je bronzanu medalju. Finale je dva puta prekidano zbog jake kiše, ali je...
„Kada smo dobili poziv iz Brazila da učestvujemo na Svetskom prvenstvu, jedino smo selektor i ja verovali da je to ostvarivo. Govorili su da smo ludi, da nećemo uspeti...
"Kada smo dobili poziv iz Brazila da učestvujemo na Svetskom prvenstvu, jedino smo selektor i ja verovali da je to ostvarivo. Govorili su da smo ludi, da nećemo uspeti...
"Kada smo dobili poziv iz Brazila da učestvujemo na Svetskom prvenstvu, jedino smo selektor i ja verovali da je to ostvarivo. Govorili su da smo ludi, da nećemo uspeti...
Na Atletskom stadionu u Kraljevu danas je održan prvi dan Prvenstva Srbije za seniore, uz učešće čak 260 takmičara iz cele zemlje. Publika je uživala u vrhu...
Ostale novosti iz rubrike »
















