Početna stranica > Novosti

Kako dočekati ekonomsku oluju

Kako dočekati ekonomsku oluju
14.11.2011. god.

Ekonomska oluja koja dolazi sa svetskog tržišta doneće nam tešku 2012. godinu. Privredni rast biće duplo manji od očekivanih tri odsto, a to će sa sobom doneti pad broja zaposlenih, realno smanjenje plata i penzija, pad izvoza, veći minus u državnoj kasi, a državni dug će, sada je sasvim sigurno, ući u crvenu zonu, dok će se broj građana i privrednika koji kasne sa otplatom dugova po svemu sudeći – uvećati.

Samo dva meseca ranije situacija je izgledala potpuno drugačije. Očekivalo se da će dogodine ekonomski rast biti četiri procenata, da će nezaposlenost, koja je na istorijskom minimumu, konačno početi da se smanjuje, da će se smanjiti i minus u budžetu, a da će država pokazati da je fiskalno odgovorna, jer će javni dug biti manji od 25 odsto.

Ljubodrag Savić kaže da je vrlo teško prognozirati bilo šta u kriznim situacijama, ali da je potpuno izvesno da je Srbija u dubokoj krizi još od 2008. godine.

– Ni suštinski, ni statistički, nije bilo naznaka da smo izašli iz recesije. Zbog svega što se događa na svetskom tržištu prilike se u Srbiji dodatno pogoršavaju. Prosečni građani imaju razlog da budu veoma zabrinuti. Bojim se da će nam, ne samo 2012, već i 2013, biti veoma teško – kaže naš sagovornik.

Pad ekonomske aktivnosti, objašnjava Savić, sa sobom kao posledicu nosi dodatni pad zaposlenosti. A oni koji rade dobijaće sve manje novca i to će naročito biti izraženo kod zaposlenih u privatnom sektoru, dodaje naš sagovornik.

On strahuje da se zbog obima nenaplativih zajmova kriza iz privrede ne prelije u bankarski sektor. Jer, prema podacima NBS, svaki peti privrednik kasni sa otplatom kredita.

– Neke banke će imati probleme. Možda će se zbog muka u kojem su se našle njihove matice, morati i da se povuku ili će doći do spajanja nekih finansijskih kuća. U svakom slučaju, to će se uglavnom ogledati kroz smanjenje dobiti – kaže Savić i dodaje da će ih zadesiti bankarsko prokletstvo jer će imati para, a neće imati kome da ih prodaju jer će nelikvidnost privrede biti još veća.

Da su kratkoročna kretanja rđava smatra i Vladimir Gligorov, profesor na Bečkom institutu za međunarodne ekonomske studije.

– Stvarna su tri problema. Prvo, to što ništa nije učinjeno u poslednje tri godine da se reformiše javni sektor i da se stvore bolji uslovi privređivanja i posebno zapošljavanja. Drugo, što se nikakve reforme ne predviđaju do izbora, a kako mogu da zaključim iz programa koje nude različite partije ni posle. Treće, veći fiskalni deficit finansira se veoma skupim kreditima, što je veoma nepovoljno i može, uz znatan strani dug, da znači da u nekom času neće više moći da se održi finansijska stabilnost – zabrinut je Gligorov.

I Goran Nikolić, saradnik Centra za novu politiku, smatra da posledice smanjenja ekonomskog rasta na svega 1,5 procenata vrlo ozbiljan problem. To sa sobom nosi niže plate i penzije, ali i veći broj onih koji ne rade.

– I ove godine ekonomski rast biće manji od očekivanih 1,5 odsto – kaže Nikolić i dodaje da građane očekuje i stagnacija kupovne moći.

Miroslav Zdravković, urednik sajta Makroekonomija, nije toliki pesimista.

– Prema sadašnjim pokazateljima udar krize neće biti toliko žestok. Još nismo došli u situaciju s kraja 2008. godine u kojoj se u relativno kratkom roku sve promenilo. Nema toliko indikatora da nam se sprema žestok lom – uveren je Zdravković koji misli da je stopa nezaposlenosti dostigla svoj maksimum i veruje da ne može da dođe do pogoršanja.

Priznaje, ipak, da je kao prezaduženi građanin prilično obazriv. Nedavno je, umesto da odjednom plati popravku zuba, hiljadu evra iskoristio da bi bar malo smanji opterećenje po osnovu stambenog kredita. Zubaru će popravku platiti u 24 rate. Najviše je zabrinut jer mu žena radi kod privatnika, pa se boji da, ne daj bože, ne ostane bez posla.

 


  • Izvor
  • Politika


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Međunarodni olimpijski komitet saopštio je da je odluka „zasnovana na dokazima i stručnim procenama“...


Neverovatno finale u skoku uvis obeležilo je Svetsko prvenstvo u Tokiju, a srpska atletičarka Angelina Topić osvojila je bronzanu medalju. Finale je dva puta prekidano zbog jake kiše, ali je...

 „Kada smo dobili poziv iz Brazila da učestvujemo na Svetskom prvenstvu, jedino smo selektor i ja verovali da je to ostvarivo. Govorili su da smo ludi, da nećemo uspeti...


"Kada smo dobili poziv iz Brazila da učestvujemo na Svetskom prvenstvu, jedino smo selektor i ja verovali da je to ostvarivo. Govorili su da smo ludi, da nećemo uspeti...

"Kada smo dobili poziv iz Brazila da učestvujemo na Svetskom prvenstvu, jedino smo selektor i ja verovali da je to ostvarivo. Govorili su da smo ludi, da nećemo uspeti...


Na Atletskom stadionu u Kraljevu danas je održan prvi dan Prvenstva Srbije za seniore, uz učešće čak 260 takmičara iz cele zemlje. Publika je uživala u vrhu...


Ostale novosti iz rubrike »
BTGport.net - u1
Pružite zaposlenima vrhunsku ishranu uz Ordera - Topli obrok

SLIKA SEDMICE

WEB SHOP
WebMaster

DjEVOJKA DANA