Letonci zbili redove pred ruskofonskom pretnjom
Na oštem referendumu u Letoniji za pružanje statusa drugog državnog jezika ruskom jeziku glasalo je, po preliminarnim podacima, oko 25% građana koji su izašli na birališta. 75% izjasnilo se protiv. Očigledno je da status državnog ruski jezik u Letoniji neće dobiti, ali može da bude proglašen za regionalni.
Ishod referenduma bio je poznat unapred. Kako bi se ruski jezik koji je maternji za 40% stanovnika Letonije preveo iz reda stranih u dražvni, za to je trebalo da glasa više od polovine građana zemlje sa dva miliona stanovnika. Šanse su od početka bile male, smatra šef odeljenja za Baltik Instituta za zemlje ZND Mihail Aleksandrov.
Kada je na jesen bila doneta odluka o sprovođenju referenduma, vlasti Letonije nisu se previše brinule. Ali zatim su počele da spoznaju da ako odluka ne bude doneta, ali većina glasa za referendum, to će imati ogroman politički efekat. Oni su pokrenuli snažnu kamnjapu, zahtevajući da se glasa za letonski. Neusmnjivo, to je dovelo do mobilizacije letonskog biračkog tela.
Odaziv se ispostavio kolosalnim. Dve trećine stanovništva republike izašle su u subotu na birališta. Na kraju većinom glasova predlog je odbijen. Ali u celini u čitavoj zemlji. U nizu velikih gradova ruski je dobio snažnu podršku. U glavnom gradu, Rigi, za povišenje njegovog statusa glasalo je 40% stanovnika, u Daugavpislu preko 85%. Takvi podaci pružaju mogućnost ruskom jeziku da pretenduje na status regionalnog, kada će u određenim oblastima zemlje ne činovnik, već građanin rešavati na kom jeziku da se obrati državnim organima, govori Mihail Aleksandrov.
Ako je u nekim oblastima za ruski glasalo mnogo ljudi, to treba da bude osnova za pregovore sa vlastima da se ruskom jeziku da regionalni status u skladu sa Evropskom konvencijom o jezicima nacionalnih manjina. Letonija je ovu Konvenciju potpisala.
Ipak ostaje pritanje da li će se vlasti Letonije složiti da vode dijalog sa ruskofonskim delom društva? Do sada one se nisu trudile da poštuju interese nacionalnih manjina, mada su i pristale na referendum. To dobro ilustruje situacija sa „nedržavljanima“, podvilači politikolog Vladimir Simindej.
Značajni deo stanovnika Letonije, preko 300 hiljada ljudi, ima pasoš sa čudnim statusom „nedržavljanina“. Oni su lišeni političkih prava, prava da glasaju na izborima, da izražavaju mišljenje na referendumu. Naravno, sa ove tačke gledišta subotnji referendum ne može se nazvati opštim. Ako bi se uzeli u obzir i eventualni glasovi „nedežavljana“, stiauciaj oko statusa ruskog jezika izgledala bi drugačije.
Međutim ruskofonski stanovnici Letonije zadovoljni su ishodom referenduma. Četvrtina glasova za je već rezultat sa kojim se može ići ne samo lokalnim vlastima, već i obraćati se u slučaju potrebe Evropskom parlamentu.
Konačni rezultati glasanja CIK Letonije treba da budu podvedeni u ponedeljak, 20. februara.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: EPA/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Međunarodni olimpijski komitet saopštio je da je odluka „zasnovana na dokazima i stručnim procenama“...
Neverovatno finale u skoku uvis obeležilo je Svetsko prvenstvo u Tokiju, a srpska atletičarka Angelina Topić osvojila je bronzanu medalju. Finale je dva puta prekidano zbog jake kiše, ali je...
„Kada smo dobili poziv iz Brazila da učestvujemo na Svetskom prvenstvu, jedino smo selektor i ja verovali da je to ostvarivo. Govorili su da smo ludi, da nećemo uspeti...
"Kada smo dobili poziv iz Brazila da učestvujemo na Svetskom prvenstvu, jedino smo selektor i ja verovali da je to ostvarivo. Govorili su da smo ludi, da nećemo uspeti...
"Kada smo dobili poziv iz Brazila da učestvujemo na Svetskom prvenstvu, jedino smo selektor i ja verovali da je to ostvarivo. Govorili su da smo ludi, da nećemo uspeti...
Na Atletskom stadionu u Kraljevu danas je održan prvi dan Prvenstva Srbije za seniore, uz učešće čak 260 takmičara iz cele zemlje. Publika je uživala u vrhu...
Ostale novosti iz rubrike »
















