Ulazak u NATO nametnuće antiruski stav

 „Građani Crne Gore, na referendumu, se moraju izjasniti o ulasku u NATO alijansu“, naglasila je večeras Jelena Guskova, ruski akademik, na predavanju, na temu „Evroatlantske integracije kao religijski izazov“, koje je, pred punom salom, održano na Pravnom fakultetu u Podgorici.

Kako se razvijalo prijateljstvo Crne Gore i Rusije

Guskova je ukazala na vjekovne i neraskidive veze dvije države udaljene hiljadama kilometara, pri čemu je jedna veoma male teritorije, dok se druga prostrla preko dva kontinenta, na zaštitničku ulogu Rusije i na bratsku, časnu i u savezništvu odanu Crnu Goru.

„Kada je 1711. godine ruski imperator Petar I pozvao brojne države da se priključe borbi protiv Turaka jedino se Crna Gora odazvala. Već od 1715. godine ruski carevi uveli su običaj pomaganja Crnoj Gori, u oružju, novcu, a Katarina Velika je 1788. godine uputila povelju u kojoj se poziva narod da ustane protiv zajedničkog neprijatelja, muslimana“, kaže Jelena Guskova.

Istakla je ulogu Rusije, počevši od 19. vijeka, kao oslonca sticanja crnogorske državnosti, njene ekonomske stabilnosti i političkog uobličavanja.

Vjera, pravoslavlje, slovenski korijeni

Rusija je na Crnu Goru uvijek gledala kao na zemlju u kojoj je ista religija i skoro isti jezik, kako je Aleksandar I jedinstvo vjere i jedinstvo jezika imenovao vrlo kratko – zavjetima religije. Guskova je podsjetila da je Petar I Petrović govorio da je za Crnogorce najvažnije u privrženosti Rusiji jedinstvo vjere i odbrana hrišćanstva.

NATO agresija na SRJ

„U našim odnosima bili su i vrlo teški periodi. Međunarodna zajednica je čak uspjela da iskoristi Rusiju, bolje rečeno ljubav srbskog i crnogorskog naroda prema Rusiji, da zatraži i dobije od Srba, (u Beogradu, na Palama, u Kninu), ustupke. Uloga Rusije nije bila dostojna njenih istorijskih tradicija“, priča Guskova napominjući da su uprkos svemu Srbi i Crnogorci pokušali da nađu opravdanje za takvu poziciju Rusije – sama je bila slaba.

Jelena Guskova je govorila i o poziciji Rusije za vrijeme NATO agresije na SRJ ističući da je u početku podrška bila diplomatska navodeći kao primjer, na ruski zahtjev, zvanično zasijedanje Savjeta bezbjednosti radi razmatranja vanredne situacije, izazvane jednostranim akcijama NATO protiv SRJ.

Rukovodstvo Rusije potom je, tvrdi, preduzelo niz ozbiljnih mjera u pokušaju protivljenja NATO:

- Rusija je nazvala akcije alijanse agresijom i osudila ih

- Zamrzla odnose sa NATO i u Moskvu je bio opozvan Glavni vojni predstavnik RF pri NATO

- Izbacila je predstavnike NATO

- Prekinula je učešće u programu „Partnerstvo radi mira“ i realizaciju programa partnerstva Rusija-NATO

- Odložila je pregovore o otvaranju vojne misije za veze NATO u Moskvi

- Inicirala je zasijedanje Kontakt grupe

- Istupila je kao posrednik u očuvanju interesa Jugoslavije

- Vodila je aktivne diplomatske pregovore

- Poslala je špijunski brod u Jadran

- Razradila planove vojne podrške Jugoslaviji

- Pružila SRJ humanitarnu pomoć

Za to vrijeme su se širom Rusije održavali protesti zbog agresije na SRJ, a Ruska pravoslavna crkva je uputila apel kojim je osuđeno krvoproliće na srbskoj zemlji.

Alternativa NATO

„Za većinu balkanskih naroda alternativa NATO-u ne postoji. Sve države su se već odlučile za NATO osim Srbije. Danas kada Srbiju, Crnu Goru i Srbe iz Republike Srpske, zovu da postanu ravnopravni članovi ove alijanse“, priča Guskova „svaki čovjek, da bi zauzeo čvrst stav, mora da odgovori na nekoliko pitanja:

1. Kakva je suština ove organizacije? Da li ona brani mir ili donosi rat? Pruža li slobodu ili potčinjavanje?
2. Kakav je odnos NATO prema Crnoj Gori, Srbiji i srbskom narodu?
3. Šta će dobiti zemlja ako postane članica NATO?

Ako Crna Gora pristupi NATO-u imaće vojne baze na svojoj teritoriji, slaće vojnike u NATO misije, NATO će koristiti crnogorsku teritoriju i obalu mora. Postoje dvije alternative NATO-u koje bi Crna Gora mogla da primijeni: vojna neutralnost ili drugi koncept vojne bezbjednosti. Prisustvo NATO-a zabranjuje obnovu (na postjugoslovenskom prostoru-ujedinjenje) i jačanje slovenskih pravoslavnih država.“

Guskova je istakla da je glavna briga SAD udaljavanje Crne Gore i Srbije od Rusije i dobijanje poslušnog vojnika za najopasnije i najprljavije operacije alijanse u cijelom svijetu.

„Za Rusiju je NATO potencijalno opasna organizacija i zato stupanje balkanskih država u NATO primoraće i Srbiju, Crnu Goru, Republiku Srpsku i Makedoniju da zauzmu antiruski stav. Zbog toga je važno, kada je riječ o Crnoj Gori, da odluku i svoj izbor građani iznesu na referendumu. I ima nad čime da se zamislimo, mi, slovenska braća“, zaključila je Guskova.