Nove zone unutar zone evra?
Vanredni, 18. po redu samit EU nije dao ništa osim prazne buke. Diskutovali su na njemu mnogo, vatreno i uporno, ali odluke, pre svega o prevladavanju dužničke krize, nisu donete. Fransoa Oland je lobirao između ostalog za uvođenje jedinstvenih evrobondova. Tačnije založio se za finansijsku alijansu dužnika. Njegovi motivi ne treba posebno da se objašnjavaju. Francuski budžet sam pati od velikog deficita. Ideja nije naišla na vatrene pristalice u redovima lidera problematičnih zemalja juga Evrope. I ne samo među njima. Projekat uvođenja jedinstvenih evrobondova iz raznih razloga podržava MMF, Svetska banka, SAD i Kina. Kako bi se oslabio pritisak, Nemci su pripremili kontramere.
Ministar ekonomije Nemačke spreman je da predloži partnerima iz zone evra svoje predstave o tome kako da izađu na kraj sa krizom. Radi toga južnjaci treba da nastave da uvode nemačko iskustvo reformi. Da podižu starosnu granicu za odlazak u penziju, da pravee zabrane otpuštanja personala, da se ne odnose posebno ozbiljno prema sporazumima sa sindikatima. Slične mere ništa neće koštati vlade. Ali glavno iznenađenje je iznenadilo čak stranačke drugove Angele Merkel. Kancelar predlaže da se u problematičnim zemaljama poput Grčke ili Portugalije uvedu posebne zone sa smanjenim poreskim režimom za biznis i faktički slobodom da se otpušta personal. Takve olakšice takođe nisu skupe, zato će privući krizne regione stranih investitora.
Da li je realno realizovati ovu ideju? Ekspert Glasa Rusije Jakov Mirkin koji rukovodi Institutom za finansijska tržišta, ne smatra plan – stvaranje zona unutar zone evra – utopijskim.
Zone sa raznovrsnim poreskim režimima su opšteprihvaćena praksa. Dramatična greška za zonu evra bilo bi odsustvo kompromisa. Sa druge strane, sudeći po razvoju događaja, ona se povlači od strogih konstrukcija u svet gde je mnogo stabilizacionih mehanizama, dogovora između zemalja kojih se one pridržavaju u mnogo fleksibilnijem formatu. Zato što u svetu turublencije koju demonstriraju globalne finansije, stroge konsturkcije će neizbežno biti slomljene.
Ipak Nemačka je spremna da odreši kesu u jednom slučaju: da da svoj doprinos uvećanju kapitala Evropske investicione banke do 80 milijardi evra. I da da pristanak na razmrzavanje sredstava strukturnog fonda EU. Ove milijarde treba da odu na podizanje konjukture problematičnih zemalja.
Pitanje je samo jedo: koji konkretno projekti treba da budu finansirani? Svojevremeno španske banke koje su dobile jeftin kaptal doprinosile su formiranju mehura u sektoru građevinske izgradnje. Nema onih koji bi ponovo da guraju novac „u beton“. Kao što nema ni projekata koji bi realno mogli da stimulišu konjukturu i da započnu proces izvođenja ekonomije juga Evrope iz recesije.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: EPA/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Međunarodni olimpijski komitet saopštio je da je odluka „zasnovana na dokazima i stručnim procenama“...
Neverovatno finale u skoku uvis obeležilo je Svetsko prvenstvo u Tokiju, a srpska atletičarka Angelina Topić osvojila je bronzanu medalju. Finale je dva puta prekidano zbog jake kiše, ali je...
„Kada smo dobili poziv iz Brazila da učestvujemo na Svetskom prvenstvu, jedino smo selektor i ja verovali da je to ostvarivo. Govorili su da smo ludi, da nećemo uspeti...
"Kada smo dobili poziv iz Brazila da učestvujemo na Svetskom prvenstvu, jedino smo selektor i ja verovali da je to ostvarivo. Govorili su da smo ludi, da nećemo uspeti...
"Kada smo dobili poziv iz Brazila da učestvujemo na Svetskom prvenstvu, jedino smo selektor i ja verovali da je to ostvarivo. Govorili su da smo ludi, da nećemo uspeti...
Na Atletskom stadionu u Kraljevu danas je održan prvi dan Prvenstva Srbije za seniore, uz učešće čak 260 takmičara iz cele zemlje. Publika je uživala u vrhu...
Ostale novosti iz rubrike »
















