Teorija zabluda. Nacistička propaganda za narode SSSR
Poštovani slušaoci, predlažemo vam novu emisiju iz ciklusa novinara „Glasa Rusije“ Armena Gasparjana „Teorija zabluda“. Ciklus programa je finalista konkursa „Radiomanija“ u nominaciji „Najbolji program na političku temu“.
Današnja emisija je posvećena istoriji propagande vremena Drugog svetskog rata.
O Drugom svetskom ratu je napisano hiljade knjiga i članaka. Ipak donedavno je postojala oblast koja se nije posebno ticala istraživača. Materijali koje su nemačke službe propagande stvorile u cilju raspada jedinica Crvene armije, psihološkog pritiska na sovjetske građane koji su se našli u vlasti nemačke okupacije, službe koje su radile u Nemačkoj ili su stvorene na istočnom frontu – sve je to odigralo važnu ulogu u tragediji koja je zadesila narode SSSR.
A. Gasparjan: Naš gost je poznati ruski istoričar Dmitrij Žukov. Kada je uopšte počela da se stvara prva verzija redakcije nemačke propagande?
D. Žukov: Teško je odrediti u tome neke okvire. Ako već o tome govorimo, moramo početi od samog početka. Ko je prvi odgovarao za propagandu u nacističkom pokretu? Odnosno, govorimo još o minhenskom periodu.
A. Gasparjan: Dakle, 1920-e godine?
D. Žukov: I čak nešto ranije. To je 1919. godina. Prva pojava, kada je nacistička partija još bila narodna patuljasta organizacija, kakvih je u to vreme bilo mnogo. Ime tog čoveka je poznato. Čak mu je i sam Hitler kasnije to priznavao. To su Ditrih Ekart – prvi urednik nacističkog lista „Narodni posmatrač“ i njegov zamenik Alfred Rozenberg, mladić koji je zamenio Ekarta posle smrti. Eto, oni su u počecima nacističke propagande. A doktor Gebels, čuveni majstor tog žanra, stao je na čelo propagande i partije, pa i države nešto kasnije.
A. Gasparjan: Za vreme SSSR smatralo se da su takvu čovekomrzačku doktrinu smislili Nemci. Zatim su došle 1990-e godine i odjednom su počeli da govore da su ustvari Nemci sve uzeli od Rusa. Zatim su došle 2000-e i ponovo su počeli da govore da se radi o simbiozi: nešto su napisali Rusi emigranti, nešto – Nemci. Koja je od tri verzije najbliža istini?
D. Žukov: Istina je negde u sredini. Zaista postoje tako različite tačke gledišta. Najveća od njih je da je nacizam otkriće ruskih „černosotenaca“, koji su emigrirali u Minhen i dali Hitleru tu ideju. Takvog stava se pridržava Volter Laker – istraživač perioda „hladnog rata“, ali tome ne treba pridavati mnogo pažnje. Postoje savremeniji istoričari. Pre nekoliko godina se pojavila knjiga, koja se tako i zove – „Ruski koreni nacizma“.
O čemu se radi? Zaista prvih godina posle poraza Nemačke u Prvom svetskom ratu, i posle revolucije i Građanskog rata u Rusiji, u Nemačkoj, tačnije u Bavarskoj se pojavilo mnogo ruskih emigranata. Mnogi od njih su bili etnički Nemci, kako je to rekao Rozenberg, i čitav niz drugih predstavnika takvih desnih krugova.
Tako da je zaista prvih nekoliko godina do minhenskog puča 1923. godine desnoradikalni deo monarhističke emigracije u nekoj meri pomogao formiranju nacističke ideologije u Nemačkoj. To ne možemo da negiramo.
A. Gasparjan: Pred mikrofonom je bio ruski istoričar Dmitrij Žukov.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: Golos Rossii/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Međunarodni olimpijski komitet saopštio je da je odluka „zasnovana na dokazima i stručnim procenama“...
Neverovatno finale u skoku uvis obeležilo je Svetsko prvenstvo u Tokiju, a srpska atletičarka Angelina Topić osvojila je bronzanu medalju. Finale je dva puta prekidano zbog jake kiše, ali je...
„Kada smo dobili poziv iz Brazila da učestvujemo na Svetskom prvenstvu, jedino smo selektor i ja verovali da je to ostvarivo. Govorili su da smo ludi, da nećemo uspeti...
"Kada smo dobili poziv iz Brazila da učestvujemo na Svetskom prvenstvu, jedino smo selektor i ja verovali da je to ostvarivo. Govorili su da smo ludi, da nećemo uspeti...
"Kada smo dobili poziv iz Brazila da učestvujemo na Svetskom prvenstvu, jedino smo selektor i ja verovali da je to ostvarivo. Govorili su da smo ludi, da nećemo uspeti...
Na Atletskom stadionu u Kraljevu danas je održan prvi dan Prvenstva Srbije za seniore, uz učešće čak 260 takmičara iz cele zemlje. Publika je uživala u vrhu...
Ostale novosti iz rubrike »
















