Dnevni red za narednu godinu
Plenarna sednica Evropskog parlamenta koja počinje u Strazburu treba ne samo da rezimira rezultate godine na izmaku u EU, već i da označi perspektive za budućnost. A one za sada ostaju maglovite, mada je Evropska komisija bukvalno poslednjih dana dala novi impuls jednom od svojih ambicioznih projekata – uvođenju mehanizma budžetskog nadzora. Temu nastavlja naš komentator Petar Iskenderov.
Evropska komisija nije slučajno požurila da predstavi plan budžetskog nadzora uoči zasedanja Evropskog parlamenta. Upravo povodom finansijskih i ekonomskih problema očekuju se najoštrije debate – i višem izvršnom organu EU važno je da ide na njih ne sa praznim rukama. Predstavljen projekat je sračunat u prvom redu na 13 zemalja članica zone evra koje ne spadaju u kategoriju problematičnih – tačnije izuzimajući Grčku, Irsku, Kipar, Portugaliju...
Ipak teško je ne primetiti da mere koje preduzima EU sračunate su više na perspektivu nego na tekuću situaciju u problematičnim zemljama. Osim toga, Evropskoj komisiji tako i nije pošlo za rukom da reši ključni zadatak – da proširi jedinstvene planove i mehanizme nadzora na sve države članice EU, između ostalog na Veliku Britaniju. Ova činjenica ne izaziva više posebno čuđenje, istakao je u razgovoru za Glas Rusije ekspert Evropskog instituta RAN Vladislav Belov. Po njegovim rečima, radi se o čitavom kompleksu mera koje se tiču pre svega nacionalnog zakonodavstva, a zato zahtevaju posebne napore od Brisela.
Odbijanje Velike Britanije i drugih zemalja da se pridruže merama budžetske kontrole čak tržišta primaju mirno. Međutim, u suštini reč je o reivdiranju Lisabonskog sporazuma EU, koji je vršio ulogu evropskog ustava. Jednostavno sama po sebi sintagma Lisabonski sporazum skoro da se ne čuje: govore o izmenama i gotovo. Što se tiče automatski ugrađenih regulatora u mehanizma, koliko ja shvatam, oni treba da budu napravljeni na nivou nacionalnih država, na nivou ustavnih sudova i tako dalje.
Mnogo će zavisito od odlučnosti i principijalnosti Evropske CB kao glavnog finansijskog regulatora EU, objašnjava rukovodilac Centra za evropska istraživanja IMEMO RAN Aleksej Kuznjecov.
- Reč je u suštini o problemu statusa Evropske CB. ECB pokušava da sačuva svoju autonomiju u odnosu na nacionalne vlade. I to je u principu dobra stvar. Ali u kriznim momentima ona se uvek podvrgava osudi. I naravno da same zemlje napipavaju koliko će ECB popuštati.
Pozitivan spoljni fon za aktualno zasedanje Evropskog parlamenta bio je fiksiran poslednjih dana rast tržišta fondova u čitavom svetu.
Petar Iskenderov,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: EPA/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Međunarodni olimpijski komitet saopštio je da je odluka „zasnovana na dokazima i stručnim procenama“...
Neverovatno finale u skoku uvis obeležilo je Svetsko prvenstvo u Tokiju, a srpska atletičarka Angelina Topić osvojila je bronzanu medalju. Finale je dva puta prekidano zbog jake kiše, ali je...
„Kada smo dobili poziv iz Brazila da učestvujemo na Svetskom prvenstvu, jedino smo selektor i ja verovali da je to ostvarivo. Govorili su da smo ludi, da nećemo uspeti...
"Kada smo dobili poziv iz Brazila da učestvujemo na Svetskom prvenstvu, jedino smo selektor i ja verovali da je to ostvarivo. Govorili su da smo ludi, da nećemo uspeti...
"Kada smo dobili poziv iz Brazila da učestvujemo na Svetskom prvenstvu, jedino smo selektor i ja verovali da je to ostvarivo. Govorili su da smo ludi, da nećemo uspeti...
Na Atletskom stadionu u Kraljevu danas je održan prvi dan Prvenstva Srbije za seniore, uz učešće čak 260 takmičara iz cele zemlje. Publika je uživala u vrhu...
Ostale novosti iz rubrike »
















