„Rupa u senci“ Evrope
Na fonu najnovijih događaja u Ukrajini, gde neki tako necivilizovano brane svoju težnju da postanu «civilizovani Evropljani» zainteresovao sam se za «sivi sektor» Evropske unije. Stručnjaci u Briselu ne kriju da je siva ekonomija stabilna i da se danas procenjuje na 2,2 biliona evra.
Neformalna ekonomija cveta u Bugarskoj, Rumuniji i mediteranskim zemljama. Vode Grčka i Italija. U Rimu kažu da kad bi se «ljudima iz senke» nametnuli ozbiljni porezi, odmah bi bili rešeni svi dužnički problemi Italije. Ali zasad «sivi» sektor italijanske ekonomije po različitim procenama čini od 21% do 30%. Posebno mnogo «izbegavanja poreza» u Italiji ima u građevinskom sektoru, u oblasti usluga, poljoprivredi i ribolovu. Niko i nikad nije do kraja pokušavao da razjasni situaciju u industriji razonode i šou-biznisa. Osim zvezda koje se trude da redovno plaćaju poreze, sve razonode su bile u «senci».
«Siva ekonomija» u Evropskoj uniji je veliki prostor u kojem se ne čine teški krivično kažnjivi zločini – ne trguje se drogom, ne isporučuju se prostitutke, ne pljačkaju se banke i ostalo. Jednostavno, obično se «zaobilaze» preterano administrativno regulisanje, samovolja činovnika, visoki porezi svih mogućih i nemogućih oblika. Pri čemu ih «zaobilaze» svi – od zrelih biznismena do običnih penzionera, domaćica i službenika koji su čvrsto uvereni da dobijaju premalo za svoj rad. Za Italijanima se ne zaostaje ni u Portugaliji.
U «sivom evropskom prvenstvu» Grci već nekoliko godina stabilno zauzimaju prvo mesto. U Grčkoj sivoj ekonomiji pripada 40% svih proizvoda i usluga. Bivše zemlje socijalističkog lagera, koje su nedavno primljene u EU, brzo su shvatile da siva ekonomija pruža odlične mogućnosti za podizanje nivoa života. I u kapitalizam su pohitali svi, trudeći se da pritom ne plaćaju poreze rođenoj državi.
Nerealno je tačno izračunati dimenzije «sive strane» bilo koje ekonomije. U Briselu činovnici obično primenjuju vrlo jednostavan način: na osnovu poređenja prihoda i rashoda stanovništva zemalja Evropske unije. Trošite više nego što ste zaradili, znači, to ste zaradili «u senci».
Francuski list Mond» je objavio strukturu sive ekonomije za Evropsku uniju u celini. Po navodima «Monda» 66,5% u njoj čini rad neprijavljenih radnika. Oni se najčešće koriste u građevinarstvu, poljoprivredi i radu u kući. Prihodi koji se kriju od poreskih organa (trgovina na malo, pazar barova, plaćanje taksi usluga itd.) čine ostalih 33,5%.
Ako pogledamo Nemačku, Španiju, Italiju, Poljsku i Rumuniju, raširenost «sive» prakse se kod njih u proseku po različitim sektorima ekonomije nalazi na nivou od skoro 35% - u građevinarstvu, 25% u trgovini na veliko i na malo, nešto manje 25% u preradi i samo nešto manje 20% - u hotelijerstvu i ugostiteljstvu.
Stručnjaci smatraju da glavni «kvasac» sive ekonomije predstavlja gotovinski novac. U razvijenim zemljama, gde su veoma razvijeni sistemi elektronskog plaćanja «sivila» ima mnogo manje. U Velikoj Britaniji i u Holandiji građani rado plaćaju elektronskim novcem. U Hrvatskoj, Bugarskoj i Rumuniji obožavaju gotovinu i u «senci» ostaju ogromna sredstva.
Teškaša na koje u apsolutnoj računici pada glavni udeo sive ekonomije Evropske unije ima 68% i kod njih stvari stoje na sledeći način. U Nemačkoj u kojoj BDP iznosi 2,566 milijardi evra siva ekonomija iznosi 351,6 miljardi evra (13,7%). Francuska – BDP 2,001 milijardi evra – u «senku» odlazi 220,2 milijardi evra (11%). Velika Britanija – BDP 1, 728 milijardi evra, u «sivom» sektoru – 190 milijardi evra (11%). Italija – BDP 1,589 milijardi evra – «sivi sektor» iznosi 336,8 milijardi evra (21,2%).
Evropa ima najveću ekonomiju na svetu. Ali, ako u Briselu ne smisle kako da pobede «sivu bolest» ona u bliskoj budućnosti može da ubrza raspad Evropske unije.
Konstantin Kačalin,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: EPA/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Međunarodni olimpijski komitet saopštio je da je odluka „zasnovana na dokazima i stručnim procenama“...
Neverovatno finale u skoku uvis obeležilo je Svetsko prvenstvo u Tokiju, a srpska atletičarka Angelina Topić osvojila je bronzanu medalju. Finale je dva puta prekidano zbog jake kiše, ali je...
„Kada smo dobili poziv iz Brazila da učestvujemo na Svetskom prvenstvu, jedino smo selektor i ja verovali da je to ostvarivo. Govorili su da smo ludi, da nećemo uspeti...
"Kada smo dobili poziv iz Brazila da učestvujemo na Svetskom prvenstvu, jedino smo selektor i ja verovali da je to ostvarivo. Govorili su da smo ludi, da nećemo uspeti...
"Kada smo dobili poziv iz Brazila da učestvujemo na Svetskom prvenstvu, jedino smo selektor i ja verovali da je to ostvarivo. Govorili su da smo ludi, da nećemo uspeti...
Na Atletskom stadionu u Kraljevu danas je održan prvi dan Prvenstva Srbije za seniore, uz učešće čak 260 takmičara iz cele zemlje. Publika je uživala u vrhu...
Ostale novosti iz rubrike »
















