Članovi iz RS traže izmjene strategije Aneksa 7

Ako revidirana strategija BiH za sprovođenje Aneksa 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma ne bude izmijenjena tako da se bolje tretiraju prava stanovništva koje je odlučilo da ne želi da se vrati u mjesto prijeratnog boravka, Komisija za ljudska prava BiH neće je usvojiti.

Član Komisije iz RS Drago Ljubičić kaže da je ovo jedan od glavnih prigovora na strategiju koje imaju srpski članovi Komisije.

Komisija će danas razmatrati revidiranu strategiju, koja će, ako bude prihvaćena, biti uvršćena na dnevni red naredne, 51. sjednice Parlamentarne skupštine BiH.

Ljubičić je istakao da ova kategorija stanovništva nije na adekvatan način tretirana u strategiji u odnosu na povratnike.

- Moramo da shvatimo da ovi ljudi nisu beznačajni u BiH. Naravno, treba da se rješavaju problemi povratnika, ali probleme socijalne i zdravstvene zaštite, obrazovanja i druga veoma bitna pitanja potrebno je riješiti i za ovu drugu grupu stanovništva - rekao je Ljubičić.

On kaže da se u strategiji uporno forsira samo jedna kategorija stanovništva, te da je došlo vrijeme da se nadležni ozbiljnije pozabave i  onima koji ne žele da se vrate.

Komisija za ljudska prava, napomenuo je Ljubičić, do sada je dva puta razmatrala strategiju, a tri puta je vraćena Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH sa zahtjevom da se doradi.

Primjedbe su imali, osim članova iz RS i hrvatski članovi Komisije.

Predlagač strategije, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, definisalo je deset oblasti kao osnove za rješavanje problema povratka u BiH.

Jedna od najopširnijih je oblast rekonstrukcije stanova i kuća. Prema podacima Ministarstva, 45.000 porodica čeka na obnovu, što je osnovni uslov za povratak. Za to je potrebno obezbijediti oko 600 miliona maraka.

U strategiji se navodi da se sredstva namijenjena za održivi povratak koja su obezbijeđena donacijama iz godine u godinu smanjuju, dok se izdvajanja za ove namjene iz domaćih izvora povećavaju. Tako su ukupna budžetska sredstva svih nivoa vlasti u BiH za potrebe održivog povratka, u 2008. godini iznosila 150 miliona maraka.
Raseljeni

Prema rezultatima revizije statusa raseljenih osoba došlo je do povećanja broja Srba u ukupnom broju raseljenih lica u BiH, odnosno 55,2 odsto raseljenih lica u BiH čine Srbi, 33,2 odsto raseljenih su Bošnjaci, a preostalih 0,5 odsto čine pripadnici ostalih nacionalnosti.