Volonteri i sveštenici pozivaju da se spasu drveni hramovi na Ruskom Severu
Drveni hramovi severnih regiona Rusije nastavljaju da propadaju najpre zbog nemara lokalnog stanovništva kao i problema sa zakonskom regulativom i odsustva finansija za njihovu rekonstrukciju. Situaciju čine lakšom samo napori lokalnih vlasti i entuzijasta, uvereni su učesnici okruglog stola održanom na Ruskom pravoslavnom univerzitetu u Moskvi.
Povod za održavanje ovog okruglog stola „Problemi i putevi očuvanja spomenika kulture Ruskog Severa“ je ne samo veoma loše stanje mnogih spomenika drvene arhitekture Rusije, već i one teškoće sa kojima se susreću volonteri pri pokušajima da spasu ove jedinstvene bogomolje.
Učesnici okruglog stola su uvereni da je antireligiozna borba koja je počela nakon revolucije, najjači efekat imala na Ruskom Severu. Do revolucije je samo u Arhangelskoj oblasti bilo oko 600 drvenih i oko 250 kamenih hramova, danas se njihov broj višestruko smanjio.
Kako je rekao arhitekta- restaurator Andrej Bode, danas po čitavoj Rusiji, u manje ili više dobrom stanju, ostalo je svega malo više od 130 drvenih crkava, sagrađenih do 19.veka. Jedinstvene bogomolje sagrađene tokom 19.veka i kasnije, bolje su se očuvale- ostalo ih je oko 200. Danas, oko 90% crkava (kako kamenih, tako i drvenih), kao i kapela i manastira moralo bi biti pod hitno restaurirano.
Po njegovom mišljenju, glavni problem je podela ovog jedinstvenog kulturnog nasleđa na spomenike federalnog i regionalnog značaja. „Objekti federalnog značaja dobijaju novac za restauraciju, a prema spomenicima regionalnog značaja postoji potpuno drugi odnos, novca za njihovu restauraciju praktično nema, jer sami regioni nemaju dovoljne budžete za izvođenje neophodnih radova“, - objasnio je arhitekta. Na ovaj način, prema mišljenju Bodea, samo tokom jedne godine nestaje oko deset jedinstvenih spomenika duhovnog i kulturnog nasleđa Rusije.
Tokom održavanja okruglog stola, eksperti su došli do tužnog zaključka da su ruska kultura i istorija prilične nepoznanice za savremenog čoveka. Istina, rukovodilac dobrovoljne organizacije koja se bavi očuvanjem drvenih hramova Severa „Zajednička stvar“, sveštenik Aleksej Jakovljev smatra da nije sve tako loše i da nada postoji. „Većina građana Rusije je izgubila onaj „domaćinski“ osećaj. Zato i dolazi do ovakvog odnosa i zapuštanja hramova, crkava i manastira. Neophodno je promeniti odnos ljudi prema svojoj kulturi i istoriji“- uveren je pravoslavni sveštenik. Takođe, smatra da je za ovako nešto neophodan lični primer.
Arhitekte, sveštenici i aktivisti koji rade na očuvanju i renoviranju drvenih crkava, kapela i manastira, doneli su Rezoluciju kojom je okončano zasedanje ovog okruglog stola. Oni su se naime obratili Vladi RF, Savetu Federacije, Državnoj Dumi i ministarstvu kulture sa molbom da se izradi čitav niz specijalnih zakona, kao i da se uvede sistem poreskih olakšica za poslovanje koje je aktivno uključeno u restauraciju objekata kulturnog nasleđa.
- Izvor
- Glas Rusije, foto: © Flickr.com/World-wide-gifts.com/ss-by-sa 3.0/ vostok.rs
- Povezane teme
- Rusija
- pravoslavlje
- religija
- spomenik
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Međunarodni olimpijski komitet saopštio je da je odluka „zasnovana na dokazima i stručnim procenama“...
Neverovatno finale u skoku uvis obeležilo je Svetsko prvenstvo u Tokiju, a srpska atletičarka Angelina Topić osvojila je bronzanu medalju. Finale je dva puta prekidano zbog jake kiše, ali je...
„Kada smo dobili poziv iz Brazila da učestvujemo na Svetskom prvenstvu, jedino smo selektor i ja verovali da je to ostvarivo. Govorili su da smo ludi, da nećemo uspeti...
"Kada smo dobili poziv iz Brazila da učestvujemo na Svetskom prvenstvu, jedino smo selektor i ja verovali da je to ostvarivo. Govorili su da smo ludi, da nećemo uspeti...
"Kada smo dobili poziv iz Brazila da učestvujemo na Svetskom prvenstvu, jedino smo selektor i ja verovali da je to ostvarivo. Govorili su da smo ludi, da nećemo uspeti...
Na Atletskom stadionu u Kraljevu danas je održan prvi dan Prvenstva Srbije za seniore, uz učešće čak 260 takmičara iz cele zemlje. Publika je uživala u vrhu...
Ostale novosti iz rubrike »
















