
30 MILIONA RUSA U RASEJANJU
Malo je kome poznato da su 18 laureata Nobelove nagrade nesovjetski Rusi koji su stekli obrazovanje još u staroj dorevolucionarnoj Rusiji.Bez ruskih imena, genija, talenata, nezamisliva su vrhunska dostignuća evropkog 20. veka.
U Moskvi se 29.i 30. oktobra održava konferencija pod nazivom „Naši sunarodnici i njihov doprinos svetskoj kulturi“ na kojoj će se okupiti predstavnici razgranatog i plodnog ruskog zarubežja.
Direktor Biblioteke –fonda „Rusko zarubežje Viktor Moskvin „ je tim povodom dao i ntervju „Ruskoj gazeti „ (Rossiйskaя gazeta) .
Rusko zarubežje-ogroman potencijal koji nedovoljno koriste ruska država i društvo

„ Danas ima oko 30 miliona Rusa u emigraciji, pa ne bi bilo preterano kad bi se reklo da se „druga Rusija „nalazi izvan svojih predela-Rusija u rasejanju.Istorijski potencijal ruskog rasejanja je kolosalan-uzmimo samo Rahmanjinova,Stravinskog, Prkofjeva,Glazunova,bez kojih bi teško bilo zamisliti muziku 20. stoleća. Tu su još i vrhunska dostignuća u književnosti i nauci koja su u značajnoj meri su povezana sa doprinosom ruskih imena, nekadašnjih i savremenih, obogaćivanju svetske kulturne baštine.
I sada u inostranstvu rade ruska pozorišta,pišu se i štampaju knjige,izdaju se novine,emituju televizijski programi na ruskom jeziku.
To je ogromni potencijal, koji, nažalost, još uvek nije u dovoljnoj meri iskoristila ruska država i društvo „,kaže Moskvin-
Najtužnije je što iščezava rusko kulturno nasleđe neprocenjive vrednosti
Viktor Moskvin je ukazao da je od svega najžalosnije što se u inostranstvu gubi ogromno rusko kulturno nasleđe i iščezavaju arhivi, muzejske zbirke.
„Da se već ne govori o grobljima na kojima su zapuštene grobnice pozantih ličnosti koji su služili na dobrobit i sreću Rusije“, istakao je Moksvin.
On je stoga obelodanio da će zadatak ove konferencije Rusa iz rasejanja na kojoj učestvuje 175 delegata iz 79 zemalja sveta, kao i 70 delegata iz Rusije, biti da proširi mogućnosti, sfere uticaja i primene humanističkog potencijala ruske dijaspore, da se učvrsti i ojača prisustvo ruskog uticaja u svetu i poveća doprinos sunarodnika u tom poslu, pri čemu se ne sme zaboraviti čuvanje ruske samobitnosti i tradicije ruskog zarubežja.
Traganje ka mehanizmima ostvarenja tih zadataka
Na pitanje novinara „Ruske gazete „ : kako će se to postići, direktor biblioteke i fonda „Rusko zarubežje „Viktor Moksvin je rekao kako bi trebalo nastojati da se na konferenciji odaberu mehanizmi ostvarivanja ciljeva koji će biti postavljeni, a na koje je već ukazao.
„Po mom mišljenju nepohodno bi bilo doneti celoviti federalni program za čuvanje ruskog kulturnog nasleđa u inostranstvu.Jedino ako bude sveobuhvatan i osmišnjn, taj progarm može dati očekivane rezultate.
Danas borba naroda za svoje očuvanje postaje sve odlučujući faktor opstanka“, naglašava Moskvin.
Kakv je pogled na svet ruskog zarubežja?
Moskvin smatra da se razlikuju pogledi na svet potomaka prve ruske emigracije i ljudi koji sada odlaze u svet u traganju za većom zaradom i boljim životnim uslovima.
On navodi da je o tom problemu dobro rekla Natalija Dmitrijevna Solženjicina na otvaranju velike izložbe o ratu 1812. sa eksponatima poklonima iz muzjeskih zbirki ruske dijaspore: „Napuštajući posle Građanskog rata svoju otadžbinu, Rusi su odnosili i čuvali u tuđini dokumenta,porodične relikvije, da bih potom vratili u Rusiju, dok predstavnici ekonomske emigracije devedesetih godina prošlog i početkom ovog veka,sa sobom odnose samo bankovne kartice. “
Po mišljenju Moskvina to je ogromna razlika.
„Ali među emigrantima iz 90-ih ima dosta ljudi koji su sačuvali svoju vezu sa Rusijom i spremni su da pomognu svojoj zemlji u skladu koliko mogu. „
Na pitanje „Ruske gazete „:Da li rusko zarubežje na postosovjetskom prostoru može postati snažna nacionalna dijaspora, ozbiljni instrumenat uticaja Rusije na zemlje u kojima se ta dijaspora oformila?, Viktor Mosvin je odgovrio:
„Van svake sumnje, može.Rusi u nizu postsovjetskih republika igraju zapaženu ulogu u obrazovanju, kulturi, nauci.I sa odgovrajućm pažnjom koja bi mu se od starne Rusije ukazivala, taj potencijal bi mogao višestruko porasti i ojačati.“
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Ambasada Republike Srbije u Vašingtonu saopštila je da su Sjedinjene Američke Države zvanično potvrdile svoje učešće na Specijalizovanoj izložbi EXPO 2027, nakon potpisivanja bilateralnog spora...
Autor i reditelj dokumentarnih filmova, Slađan Stojanović iz Vranja, dobio je prvu nagradu za televizijski pristup na 21. Međunarodnom festivalu dokumentarnog filma "Zlatna buklija" u Velikoj Plani, za film...
Udruženje 'Kraljevina Srbija' proslavilo je danas svoju slavu, Svetog Simeona Mirotočivog, priredivši svečani prijem u Kraljevskom Dvoru. Prisustvovali sy NJ.K.V. Princ Naslednik Filip, NJ.K.V. Princ Aleksandar i NJ.K.V....
U Vranju će u sredu, 4. februara na šetalištu u centru grada od 13 časova biti obeležen Svetski dan borbe protiv raka akcijom pod nazivom 'Koš za zdravlje'. ...
Beka Mitić Ristić, spisateljica rodom iz Vranja a koja živi i stvara u Nišu, održaće književno veče u rodnom gradu, u četvrtak 4. decembra 'Handlebar'-u. Ovo književno veče se razlikuje...
Dvadeset prvo izdanje Međunarodnog Festivala dokumentarnog filma pod nazivom “Dokument 2025”, a koje se održava u organizaciji udruženja “Dokument 06”, trajaće od 3. do 5.12.2025. godine, a svečano otvaranje...
Ostale novosti iz rubrike »
















