Prolećna oluja sa zimskim zahlađenjem
Kako su saopštile novinske agencije, 5. maja na teritoriji Estonije započeli su vojni manevri pod nazivom Prolećna oluja, uz učešće država saveznica iz NATO-a.
A dan ranije u vazduhoplovnoj bazi Emari u blizini Talina održana je svečana ceremonija dočeka čete padobranaca iz 173. vazduhoplovno-desantne divizije SAD. Susret je udostojio svojim prisustvom sam predsednik Estonije Tomas Hendrik Iljves. Indikativno je da posle završetka manevara četa će ostati u zemlji bar do kraja godine. U Litvaniju u međuvremenu takođe na dugoročnoj ostnovi stigao je odred poljskih lovaca koji će patrolirati vazdušnim prostorom iznad baltičkih zemalja.
Formalno manevri Prolećna oluja godišnji su — aktualni, na primer, održavaju se već 12. put. Ipak ovog puta oni izlaze van uobičajenih okvira. Kako podvlače mediji, manevri 2014. će postati najveći u čitavoj novijoj istoriji Estonije, tačnije posle proglašenja njene nezavisnosti 1991. godine. U njima učestvuje oko 6 hiljada vojnika, između ostalog već pomenuta četa padobranaca SAD od 150 ljudi, 90 pešadinaca iz Velike Britanije, odredi iz Francuske, Holandije, Belgije, Poljske, Litvanije i Letonije. U manevrima će učestovati lovci ratnog vazduhoplovstva Danske i Poljske, kao i poljski odredi PVO sa raketnim kompleksom. Prvi put u manevrima će učestovaiti tim sajberodbrane iz Francuske.
Glavni ciljevi uvećanja vojnog prisustva NATO-a kod zapadnih granica Rusije se ne kriju. Oni su bili objavljeni još početkom aprila, posle sastanka ministara inostranih poslova zemalja članica alijanse. Mi smo utvrdili paket vojnih manifestacija usmerenih na jačanje naše zajedničke odbrambene sposobnosti i na jačanje savezne solidarnosti, izjavio je ovih dana generalni sekretar alijanse Andres Fog Rasmusen. Prema njegovim rečima, alijansa nije mogla da se ne odazove na molbu Poljske, Rumunije i zemalja Baltika o zaštiti od moguće agresije od strane Rusije, pošto u ovim zemljama živi značajni deo ruskofonskog stanovništva. Pošto je referendum stanovnika Krima bio predstavljen u NATO prestonicama kao aneksija dela ukrajinske teritorije od strane Rusije, po datoj logici, treba očekivati od Moskve nova agresivna dejstva.
U samoj Ukrajini, kako je saopštavano ranije, od maja do novembra u akvatorijumu Crnog mora i zapadnim oblastima takođe će se odvijati multinacionalni manevri, u kojima će učestvovati vojni odredi iz 18 zemalja ukupne brojnosti do 7000 ljudi. Između ostalog, kako je izjaivo ovih dana Rasmusen u intervjuu za nemački Frankfurter Alemajne Cajtung, reč je ne prosto o Krimu, ne prosto o Ukrajini, već o mnogo većem. Po njegovim rečima, cilj Rusije sastoji se u stvaranju sfera uticaja na postsojvetskom prostoru. Moskva, izjavio je generalni sekretar alijanse, nemarava da na sve načine omete zbližavanje bivših republika SSSR sa Zapadom i da ih primora da tupe u Evroazijski ekonomski savez.
Sasvim je prirodno da je posle zastrašivanja Rusijom koja uvećava svoj vojni potencijal, Rasmusen je pozvao evropske saveznike da promene trend i da pređu sa smanjenja svojih vojnih budžeta na uvećanje. Kako se kaže, što je i trebalo dokazati. Između ostalog, smatra šef odeljenja za evropsku bezbednost Evropskog instituta Dmitrij Danilov, alijansa je već prešla crtu iza koje ne može biti povratka.
- Oni treba da reaguju na ono što su sami odredili kao vojnu agresiju i okupaciju, kaže Danilov. Zato druge reakcije od NATO-a nije trebalo očekivati. Kao drugo, zemlje koje su ranije pozovale na jačanje fukncije kolektivne odbrane, podrazumevajući, naravno, opasnost sa Istoka, sada kažu da su bile u pravu, gledajte šta je ispalo. I u tom kontekstu unutar NATO-a više nema nikakvih mogućnosti za političko suprotstavljanje liniji, govoreći jezikom alijanse, na jačanje odvraćanja Rusije. Obratnog koraka neće biti.
Kako smatra ekspert Dmitrij Danilov, zahvaljujući krizi u Ukrajini NATO blok je našao konačno cilj, izgubljenu u godinama neuspešne misije u Avganistanu. Ovaj cilj je reanimacija duha hladnog rata u pogledu Rusije.
Oleg Severgin,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: Flickr.com/U.S. Army Europe Images/cc-by-nc/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Ambasada Republike Srbije u Vašingtonu saopštila je da su Sjedinjene Američke Države zvanično potvrdile svoje učešće na Specijalizovanoj izložbi EXPO 2027, nakon potpisivanja bilateralnog spora...
Autor i reditelj dokumentarnih filmova, Slađan Stojanović iz Vranja, dobio je prvu nagradu za televizijski pristup na 21. Međunarodnom festivalu dokumentarnog filma "Zlatna buklija" u Velikoj Plani, za film...
Udruženje 'Kraljevina Srbija' proslavilo je danas svoju slavu, Svetog Simeona Mirotočivog, priredivši svečani prijem u Kraljevskom Dvoru. Prisustvovali sy NJ.K.V. Princ Naslednik Filip, NJ.K.V. Princ Aleksandar i NJ.K.V....
U Vranju će u sredu, 4. februara na šetalištu u centru grada od 13 časova biti obeležen Svetski dan borbe protiv raka akcijom pod nazivom 'Koš za zdravlje'. ...
Beka Mitić Ristić, spisateljica rodom iz Vranja a koja živi i stvara u Nišu, održaće književno veče u rodnom gradu, u četvrtak 4. decembra 'Handlebar'-u. Ovo književno veče se razlikuje...
Dvadeset prvo izdanje Međunarodnog Festivala dokumentarnog filma pod nazivom “Dokument 2025”, a koje se održava u organizaciji udruženja “Dokument 06”, trajaće od 3. do 5.12.2025. godine, a svečano otvaranje...
Ostale novosti iz rubrike »















