“Trg od ćirilice“: Ličnost i djelo Ljube Nenadovića su neprolazne vrijednosti

22.08.2020. god.

Sinoćnji program “Trga od ćirilice“ u porti crkve Svetog Spasa na Toploj – Herceg Novi bio je posvećen Ljubi Nenadoviću i 125. godišnjici od njegove smrti. Tim povodom o knjigama „Pisma iz Italije“ i „O Crnogorcima“ govorili su sveštenici, profesori književnosti: Miodrag Todorović i Leka Vujisić.

Veče je počelo čitanjem rada prof. dr Živka Đurkovića koji je doktorirao upravo na književnom djelu Ljubomira Nenadovića. U svom radu profesor ističe da je Nenadović, koji je upozno je Njegoša u Napulju marta 1851. godine, Njegoša i Lovćen predstavio kao postojeće stubove crnogorske slobode i napretka, vječne simbole kojima bi se mogli ponositi i mnogo veći narodi nego što je crnogorski. Dalje naglašava da su ličnost i djelo Ljubomira P. Nenadovića neprolazne vrijednosti. “On je zadužio Srbiju i Crnu Goru da neprekiodno imaju u vidu njegove poruke i vizije koje su za ovih 150 godina od kako su nastale, dobile punu satisfakciju i istinitost.”

Prota Miodrag je kazao da je Ljubomir Nenadović u jednom pismu Stojanu Vuleviću napomenuo da su Pisma iz Italije, Pisma iz Švajcarske, Pisma iz Nemačke, Pisma sa Cetinja, upućena svakom čovjeku, čitaocu koji hoće da ih prihvatii ako sebe nalazi u njima. “Čitajući Pisma iz Italije i Pisma sa Cetinja, ja sam osjetio da su upućena i meni lično, a i kako ne bi bila kad sve ono što ima u mojoj tradiciji, što sam primio predaka, što je prošlo kroz živu i osveštanu tradiciju, čika Ljuba je sa ljubavlju i pijetetom, potpunom pažnjom i oduševljenjem, prenio i ostavio nam u nasleđe i to nas sve obavezuje.”

“Hajde pođi ravnoj Šumadiji, pozdravi mi srpske vitezove: nek’ ne pašu sablje od jordama, već nek’ jašu konje od megdana; na Kosovu da se sastanemo, da mi naše stare pokajemo”

Svoje izlaganje protojerej Miodrag Todorović je završio podsjećanjem na ove amanetne stihove kojima se vladika Petar Drugi Petrović Njegoš oprostio od Ljubomira Nenadovića, kada je odlazio iz Italije, dodavši da su ovi stihovi upućeni svima nama te da se duh čika Ljube Nenadovića može pozdraviti riječima da ćemo se kao i knjaz Nikola držati Kosovskog amaneta i da ne damo svetinje.

Jerej Leka Vujisić je naglasio da dok se podsjećamo i pamtimo ljude, njihova djela, ideje i snove, mi ustvari čuvamo sebe da se ne izgubimo, napominjući da nam Ljuba Nenadović dolazi iz vremena o kojem je Njegoš pjevao u svojoj Posveti prahu oca Srbije: nek se ovaj vijek gordi nad svijema vjekovima. “Devetnaesti vijek zaista zaslužuje da se gordi i ponosi jer je bio vijek velikih djela, uzleta, velikih snova, velikog pregalaštva i zanosa. Daj Bože da se ponovo vratimo onoj snazi, sabornosti, sili koju pokazasmo i imadosmo u tom 19. vijeku.”

U nastavku programa nastupili su gosti iz Leposavića, članovi KUD „Kopaonik“ čijom pjesmom i igrom je završeno sedmo veče “Trga od ćirilice“ koje je bilo posvećeno velikom poštovacu i poznavaocu Crne Gore Ljubi Nenadoviću koji je o Herceg Novom pisao i čudim se suncu kako može zaći kad ljepote ove nigdje neće naći.

Vesna Dević

Izvor
Tanjug
foto: © Mitropolija crnogorsko-primorska/ vostok.rs

Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

PREDHODNA NOVOST

SLEDEĆA NOVOST

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Da li ste znali: Donjeck i Lugansk, su srbska iseljenička naselja

Ako ste pomislili da eto konačno jednog rata s kojim mi, Srbi, nemamo veze...pa, loše ste pomislili...

Selimović: Mi, muslimani, smo SRBI i govorimo srbski jezik!

Salih Selimović je istoričar, publicista i profesor iz Sjenice u Srbiji. Rođen je 1944. u Tešnju u BiH. Poznat je po istraživanjima islamizacije južnoslovenskih prostora, s posebnim na...

Zastrašujuća svedočenja srbskog patologa: Ovo je jedina istina o broju ubijenih u Jasenovcu

Srboljub Živanović (83) je po objavljivanju izveštaja svoje komisije 1964. godine morao da pobegne iz Jugoslavije pošto se komunističkim vlastima nije dopalo to što je utvrđeno da je u...

Tuzlanski vitez Ostoja Paljić

Vijest iz Tuzle, Bosna i Hercegovina, 22. avgust 2020. Prije nekoliko dana izašla je iz štampe knjiga „Tuzlanski vitez Ostoja Paljić“ autora Zdravka Novaka Paljića. Knjiga je štampana u izdanju Srpskog...

IGNJAT MARTINOVIĆ

Franjevac, naučnik i filozof Ignjat Martinović bio je poreklom Srbin čija je porodica za vreme Velike seobe Srba (1690) pod patrijarhom Arsenijem Čarnojevićem prešla iz Srbije i naselila se...

Ostale novosti iz rubrike »