Tramp proglasio nacionalnu vanrednu situaciju zbog „kubanske pretnje“
Američki predsednik Donald Tramp proglasio je nacionalnu vanrednu situaciju i zapretio uvođenjem visokih carina svakoj zemlji koja snabdeva Kubu naftom, čime je naglo eskalirao pritisak na Havanu, nakon što je američka vojna operacija u Venecueli već odsekla ostrvsku državu od njenog najvažnijeg izvora energije.
Nakon što je ranije ovog meseca oteo predsednika Venecuele Nikolasa Madura, SAD su, po Trampovim rečima, usmerile pažnju na Kubu, za koju on tvrdi da je „spremna da padne“ kao sledeća. U izvršnoj uredbi potpisanoj u četvrtak, Tramp je Kubu označio kao „neuobičajenu i izuzetnu pretnju“ nacionalnoj bezbednosti SAD.
„Sjedinjene Države imaju nultu toleranciju prema pljačkama komunističkog kubanskog režima“, navodi se u uredbi. „Utvrđujem da politike, prakse i postupci Vlade Kube direktno ugrožavaju bezbednost, nacionalnu sigurnost i spoljnu politiku Sjedinjenih Država.“
Uredbom se uspostavlja mehanizam za uvođenje strogih dodatnih carina na uvoz iz bilo koje zemlje za koju se utvrdi da direktno ili indirektno prodaje ili isporučuje naftu Havani. Državnom sekretaru i sekretaru za trgovinu daju se široka ovlašćenja da identifikuju prekršioce i predlože nivoe carina predsedniku.
Ova mera formalizuje i pojačava de fakto energetsku blokadu koja se već nedeljama pooštrava. Američka vojna operacija kojom je ranije ovog meseca zarobljen Maduro presekla je Kubi primarni izvor nafte.
Naknadni pritisak na Meksiko, poslednjeg preostalog snabdevača Havane, ostavio je ostrvo suočeno sa ozbiljnim nestašicama.
Tramp je u utorak predvideo da će kubanska vlada „uskoro propasti“, hvaleći se da je prekid venecuelanske nafte i prihoda gurnuo Havanu na ivicu.
Prema podacima analitičke kompanije Kpler, Kuba ima još samo 15 do 20 dana naftnih rezervi. Zemlja već trpi svakodnevne nestanke struje, a analitičari upozoravaju na ekonomski kolaps i humanitarnu krizu ukoliko brzo ne dođe do novog snabdevanja.
Bela kuća je u informativnom listu proglašenje vanredne situacije predstavila kao neophodan odgovor na zlonamerne aktivnosti, optužujući Kubu da ugošćuje „najveći prekomorski objekat ruske signalno-obaveštajne službe“ i da pruža „bezbedno okruženje“ terorističkim grupama. Takođe je optužila Havanu za širenje „komunističkog“ uticaja na zapadnoj hemisferi.
Kubanski predsednik Migel Dijas-Kanel ostao je prkosan, izjavivši ranije ove nedelje da „surovost ovih vremena i brutalnost pretnji protiv Kube neće nas zaustaviti“.
Kuba je pod američkim trgovinskim embargom od 1960-ih, ali se nije suočila sa mogućnošću pomorske blokade još od 1962. godine, kada je tadašnji predsednik Džon F. Kenedi uveo „karantin“ u trajanju od 13 dana kako bi sprečio prebacivanje sovjetskih raketa kubanskoj vojsci.
Izvor: RT (F)
- Izvor
- Tanjug
- Foto: AP / Ramon Espinosa/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Savremeni način života sve više nas usmerava ka traženju rešenja koja istovremeno donose komfor, smanjuju troškove i doprinose odgovornijem odnosu prema resursima koje koristimo. Upravo zbog toga energ...
Sudsko prevođenje ...
Nasleđivanje je pravna oblast koja direktno utiče na porodične odnose, imovinu i finansijsku sigurnost naslednika. Iako se o ov...
Kupovina automobila često se doživljava kao važna životna odluka, ali se u praksi veoma lako pretvara u izvor finansijskih problema. Razlog nije sam automobil, već način na koji se...
U vremenu kada se efikasnost i ušteda energije nalaze u fokusu svakog domaćinstva, akumulacione peći postaju logičan izbo...
Ostale novosti iz rubrike »
















