Upozorenje: BiH opet na ivici rata

Dejton je okončao rat, ali nije donio mir...


Bosna i Hercegovina, prvi put nakon što je Dejtonskim sporazumom okončan rat u ovoj zemlji prije 14 godina, na ivici je kolapsa, a njeno stanovništvo ponovo govori o mogućnostima rata, pišu u svom tekstu objavljenom u posljednjem broju magazina "Foreign Policy" Patris Mekmehon (Patrice C. McMahon) i Jon Vestern (Western).

Ovo dvoje profesora američkih univerziteta ističe da su postratni napori međunarodne zajednice u BiH, u poređenju s onima za Njemačku i Japan, bili kolosalni. BiH je, po stanovniku, dobila neuporedivo više pomoći nego ove dvije države.

Očekivani rezultat

No, to nije dalo očekivani rezultat. Dejton je okončao rat, ali nije donio mir, nacionalno pitanje je predominanto, ekonomska situacija sve lošija, pa je BiH, između ostalog, pri dnu ljestvice država u kojima je moguć razvoj biznisa.

Autori ističu da Milorad Dodik otvoreno prijeti otcjepljenjem RS od BiH, bosanski Hrvati traže više autonomije unutar Hrvatske, a Haris Silajdžić zahtijeva više centralizacije u državi, navodi dalje dvoje autora.

- Nije sigurno da bi se mir u BiH dugoročno mogao održati ako se nastavi aktuelni trend. Aktivnosti ka fragmentiranju BiH zasigurno će izazvati obnavljanje nasilja. Iskustvo iz 20. stoljeća uči nas da ono što počne u BiH, rijetko tu i ostane.

Nadalje, ako bi došlo do disolucije BiH, stvorila bi se mala, ranjiva državica bosanskih muslimana, čime bi se islamskom svijetu poslala sasvim pogrešna poruka, poruka kakvu Brisel i Vašington upravo ne žele!

I konačno, ako međunarodna zajednica nije u stanju da ispuni svoja obećanja data BiH i njenom mjestu u srcu Evrope, onda EU i NATO strašno gube na kredibilitetu, njihova dosadašnja investicija u BiH na izgradnji države pod ogromnim je upitnikom, a u još gorem stanju je kredibilitet te dvije institucije na globalnoj sceni - ističu autori.

Opisujući stanje u BiH, dvoje profesora navodi uspjehe Dejtona - zaustavljanje rata, stvaranje državne strukture, formiranje Brčko Distrikta, povratak prognanika, formiranje jedinstvene vojske...

Generiranje korupcije

Osvrćući se na slabosti tog međunarodnog sporazuma, navodi se da je osnovni cilj Dejtona bio zaustavljanje rata. Za to su u ustavno uređenje morali biti ugrađeni mehanizmi "kompromisa" koji su postavili temelje aktuelnoj fragmentaciji BiH.

Takav sistem, nadalje, generira korupciju, onemogućava razvoj umjerenih političkih snaga i guši ekonomski napredak.

- Policija, političke stranke, vlade oba entiteta, zdravstvo i građevinarstvo najkorumpiraniji su segmenti u državi - tvrde dva profesora.

Dodaju i da su bh. institucije dodatno oslabljene serijom pogrešaka međunarodne zajednice u BiH. Njeni "eksperti" često su u BiH dolazili s malo znanja, naročito o posebnostima historije i kulture ovog podneblja, motivirani ogromnim plaćama koje nisu pokrivali ozbiljni planovi rada.

- Međunarodna zajednica mogla je čvrstom rukom sasjeći korupciju i ojačati državne institucije, ali to nije uradila - ističu profesori.

Dodaju i da su neuspjesi stranaca u BiH samo dodatno doprinijeli frustraciji običnog Bosanca u kojem nestaje poštovanja kredibiliteta međunarodne zajednice.

Kako bi se to prevladalo, profesori Mekmehon i Vestern pozivaju SAD na odlučan angažman, ističu neophodnost ujedinjenja politika EU i SAD te pozivaju Vašington na imenovanje specijalnog izaslanika za Balkan.

Šta je mogući izlaz

Autori analize stanja u BiH nude i mogući izlaz iz sve opasnijeg stanja u BiH.

Oni predlažu i snažniji angažman EU u BiH. Unija mora dati jasne i striktne zahtjeve prema čelnicima BiH, učiniti evropsku budućnost jasnijom i odbaciti dosadašnju politiku popuštanja u vlastitim zahtjevima prema bh. čelnicima.

Brisel svoju snagu mora usmjeriti i prema Beogradu i Zagrebu kako bi se preko njih natjerali neki politički predstavnici u BiH na veću kooperativnost i konstruktivnost.

Također, vojno prisustvo međunarodne zajednice u BiH mora biti snažno.


Autor: S. NUMANOVIĆ