Početna stranica > Novosti

Kamerom ispod Aja Sofije

Kamerom ispod Aja Sofije
18.09.2009. god.
Poznati turski režiser Gulensoj prvi je ušao u podzemne lavirinte kako bi istražio šta se stvarno krije ispod temelja bogomolje

Kamerom ispod Aja Sofije
Šta se sve krije ispod građevine: Goksel Gulensoj (levo) pre ulaska u rezervoar za vodu ispod Aja Sofije

Specijalno za „Politiku”
Istanbul, septembra – „Ono što se krije ispod Aja Sofije mnogo je uzbudljivije od onoga što se može videti u samom vizantijskom spomeniku. U to ćete se uveriti”.

Tako je, škrto i zagonetno, Goksel Gulensoj, poznati turski režiser, najavio svoj dokumentarac o legendama koje se ispredaju vekovima i prenose s kolena na koleno. On će se pred gledaocima naći krajem jeseni, pod naslovom koji unapred raspaljuje znatiželju običnih smrtnika: „Ispod Aja Sofije”.

Ljudska mašta je bezgranična, kao da nema kraja. Po jednoj legendi, ispod Aja Sofije postoji još jedna, možda mnogo veća vizantijska građevina! Drugi pripovedaju da voda u cisternama, koje se nalaze ispod crkve, ima isceliteljska svojstva! Putopisac Avlija Čelebija je pre nekoliko vekova zabeležio: ako neko tri jutra zaredom, na prazan stomak, pije tu vodu, oslobodiće se srčanih problema! Ili, ako vam prst ostane vlažan kada dodirnete određeni kamen u crkvi, tog dana će vam se želje ispuniti!

Režiser Gulensoj je, posle mnogo okapanja, uspeo da preskoči birokratske barijere, i dobio je ferman da može, na jedan dan, da zaviri u misteriozne lavirinte ispod Aja Sofije. Glavnu ulogu dobili su, umesto profesionalnih snimatelja, iskusni speleolozi i ronioci opremljeni specijalnim kamerama.

Ispod poklopca u centralnom holu crkve, ronioci su ušli u 12 metara duboki i 8,5 metara široki glavni rezervoar za vodu za koji se odranije znalo da postoji. Pretražili su još jednu od dve manje, pomoćne cisterne. Treću nisu mogli da otvore. Odakle rezervoari za vodu ispod crkve? Oni su odigrali značajnu ulogu u snadbevanju grada vodom u vreme čestih osvajačkih pohoda na Konstantinopolj, pogotovo kada su ga Turci 1453. godine pod opsadom držali nekoliko meseci.

Šta ima dole: Deo ekipe na površini u čuvenoj bogomolji
I za te rezervoare su vezana razna predanja. Kada je 1453. godine bilo jasno da će Turci zauzeti Konstantinopolj, ljudi su, u strahu od osvajača, tu skrivali nakit i druge dragocenosti. U cisterni za vodu je, navodno, završila i kruna imperatora Konstantina. Po drugom predanju, Osmanlije su u vodu bacali tela ubijenih ili živih vizantijskih velikodostojnika.

Šta su ronioci specijalnim kamerama ovekovečili u rezervoarima, koji još uvek funkcionišu, to će se tek videti. U jednom od njih oni su, kako se saznaje, pronašli ostatke skeleta ljudi i životinja, amfore, delove svećnjaka i mermera. Otkrili su i pedesetak vojničkih čuturica na kojima je utisnuta 1917. godina! Njih su, kako se veruje, tu ispustili britanski vojnici koji su pokušavali da zahvate svetu vodu ispod Aja Sofije, dok su u vreme raspada Otomanske imperije bili stacionirani u Konstantinopolju. Šta se u njima još možda krije, moći će da se otkrije tek ukoliko se uklone debele naslage mulja koje prekrivaju dno rezervoara.

„Bilo je to ronjenje u istoriju. Kada smo se vratili na površinu tresle su nam se ruke i noge ali ne od hladnoće (temperatura vode u cisterni je bila šest stepeni), već od uzbuđenja”, priznao je jedan od ronilaca.

To je bio samo početak misterioznog podzemnog hoda kroz vekove, milenijume. Speleolozi su otkrili i dva, 283 metra dugačka, kamenom obložena prolaza. Veruje se da ih je koristio imperator Teodosije Drugi, kada je želeo da neprimećen, bezbedno, ode do obližnjeg hipodroma, na kome su održavane konjske trke i borbe gladijatora. Tu je, zapravo, nekad bio istočni Koloseum. Istraživači su otkrili i dve prostorije, površine po pet kvadratnih metara. U njima su pronađena dva kostura i delovi krčaga. Veruje se da su tu večni mir pronašli Sveti Antinegos u 13. i patrijarh Atanasius u 15. veku.

Speleolozi su u podzemnim lavirintima našli i jedan lanac, sa dve metalne alke na krajevima. Pretpostavlja se da su to bile bukagije u kojima je završio neki nesrećnik. Ko, to sam Bog zna.

Ovo će biti drugi dokumentarni film koji je Gulensoj snimio o poznatom vizantijskom spomeniku. Prvi, pod naslovom „Aja Sofija”, dobio je nekoliko domaćih i stranih priznanja. Ali, on se, zasigurno, na ovome neće zaustaviti, jer na mnoge izazove tek treba odgovoriti.

„Ja sam zavoleo Aja Sofiju kada sam je prvi put video 1992. godine. Ona me iznova izaziva”, kaže Gulensoj koji inače radi na lokalnoj televiziji NTV.


  • Izvor
  • Politika
  • Povezane teme


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....


9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....

U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....


U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...

Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....


Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....


Ostale novosti iz rubrike »
BTGport.net - u1
Pružite zaposlenima vrhunsku ishranu uz Ordera - Topli obrok

SLIKA SEDMICE

WEB SHOP
WebMaster

DjEVOJKA DANA