Veličanje nacizma: Srbija je protiv
Rezolucija o borbi protiv veličanja nacizma, koja je u okviru UN doneta na predlog Rusije, i dalje se razmatra. Među onima koji su glasali, jesu i države bivše Jugoslavije, a samo je Srbija glasala za rezoluciju.
Rusiju su ka ovoj inicijativi potakla događanja u Ukrajini. Upravo pristalice Stepana Bandere, članovi pokreta OUN-UPA, državu su doveli do oružanog prevrata i građanskog rata na istoku. Autori dokumenta izražavaju brigu u vezi sa „širenjem različitih ekstremističkih partija u različitim delovima sveta, kao i i širenje rasističkih ekstremističkih pokreta i ideologije“. U tekstu se izražava i opasnost povodom „slavljenja u bilo kojoj formi nacističkog pokreta i bivših članova organizacije „Vaffen SS“, konkretno podizanja spomenika i memorijalnih centara“.
Tekst rezolucije je izazvao spor povodom shvatanja i tumačenja izraza „Nacizam“ i „Rasizam“. Jer i Rusi i Nemci pripadaju istoj rasi, a Hitler je pobrkao tumačenje, nazvavši naciju rasom. Reč dajemo ruskom istoričaru- balkanisti, doktoru istorijskih nauka, Mihailu Jambaevu:
- Mislim da bi se pitanje oko termina „nacizam“, „rasizam“ i „fašizam“ trebalo rešavati na nekoj konferenciji. Ali, u svakom slučaju, kako ja shvatam, termin „nacizam“ podrazumeva praksu veličanja jedne nacije nad svim drugom. Klasični primer su teorija i praksa nacional-socijalizma u Nemačkoj 30-tih godina posle dolaska Hitlera na vlast i napada na SSSR. Mislim da se upravo tako i shvata sada nacizam u čitavom svetu.
Vratimo se glasanju o rezoluciji i stavovima država bivše Jugoslavije. Kao što smo već pomenuli, svi osim Srbije su bili uzdržani. Po mišljenju Mihaila Jambaeva ove države imaju svoje razloge. Neke čak i vrlo konkretne:
- Sa jedne strane, postoji formalni povod. Slovenija i Hrvatska ulaze u sastav EU. Makedonija i BiH su za sada samo kandidati, ali ipak ne mogu ići u suprotnom smeru od politike Velike Evrope. Članice EU, kao što znamo, gube deo svog suvereniteta i ne mogu samostalno da deluju. Korak na levo i na desno, nijedna država sama ne može napraviti. Odatle je potpuno jasna njihova zajednička odluka da se uzdrže od glasanja.
U Hrvatskoj, moguće je, postoje i svoji razlozi. Rukovodstvo se trudi da se ogradi od delovanja hrvatskog fašiste Ante Pavelića, ali ipak mora da se uzme u obzir raspoloženje jednog dela društva i da se trudi da ne zaoštravaju stavovi i ne privlači pažnja koja se udeljuje tom pitanju.
Zašto je Ukrajina glasala protiv, savršeno je jasno. Na jugositoku države u toku je kaznena operacija. SAD zajedno sa Kanadom takođe su glasale protiv te rezolucije. Njihovi motivi su takođe jasni: 40-tih godina oni su sakrivali nacističke zločince i usmeravali ih potom u Latinsku Ameriku. Trebalo bi takođe reći da kada u Ukrajinu dolazi potpredsedik SAD Džozef Bajden, on se oseća kao da je upravo predsednik same Ukrajine, a da Porošenko prema njemu treba da se ponaša kao prema svom domaćinu. Na takav način, pred našim očima se stvara nova nacistička internacionala: SAD i Ukrajina- u prvim redovima.
Srbija se trenutno nalazi na putu ka EU. Ipak, to joj nije smetalo da podrži rezoluciju o borbi protiv veličanja nacizma:
- Svojim glasanjem Srbija je pokazala da bez obzira na pritiske Evrope, bez obzira na poniženja, bombardovanje, ona ostaje nezavisna država, sa svojom čašću i dostojanstvom, pokazuje da je ona samostalna u svojoj politici i da će sama birati saveznike. Bez obzira na pritiske EU, Srbija se nije priključila onima koji su uveli sankcije Rusiji. Daj Bože, da tako i ostane. Srbija je istorijski saveznik Rusije. Među našim narodima vladaju iskreni prijateljski odnosi. Ali, ne radi se samo o tome. Srbi su na svojoj koži osetili šta je to nacizam. Još jednom podvlačim: glasajući za rezoluciju, Srbija je pokazala da je nezavisna država. I to se može oceniti samo pozitivno.
O rezoluciji o borbi protiv veličanja nacizma i glasanju Srbije, razgovarali smo sa ruskim istoričarem-balkanistom Mihailom Jambaevim.
Grigorij Sokolov,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: Golos Rossii/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















