Kijevski nadrealizam NATO: alijansa rukovodi Kijevom preko ekrana
Prvi put u istoriji odnosa Kijeva i NATO, zasedanje Komisije Ukrajina- NATO, koja je bila formirana 1997.godine, bilo je održano 2.decembra „preko ekrana“.
Ministar inostranih poslova Ukrajine Pavel Klimkin je imao ekspoze u Vrhovnoj Radi i nije mogao putovati u Brisel. A sa druge strane, 28 ministara inostranih poslova zemalja članica EU nisu našli za shodno da dođu u Kijev.
Pitanje o članstvu Kijeva u NATO tokom poslednjih nedelja dobija neverovatne obrisa nadrealizma. Poslednji primer je prepirka ambasadora Kijeva u EU- Konstantina Jelisejeva sa ministrom inostranih poslova Nemačke Frankom- Valterom Štajnmajerom.
Suprotno pisanjima štampe, iako niko nije direktno vikao na onog drugog, obzirom da se fizički Jelisejev i Štajnmajer nisu susretali, ambasador Ukrjaine se prema diplomatskim merilima vrlo grubo poneo prema šefu nemačke diplomatije. Gospodin Jelisejev je u intervjuu za nemački Die Welt, u kojem je „postavio Berlin na svoje mesto“ izjavio da „ne razume zašto ministar inostranih poslova Nemačke isključuje mogućnost stupanja Ukrajine u NATO“. „Ni jedna država nema pravo da pokazuje Ukrajini put“- rekao je Jelisejev. Nekoliko dana do tada, Štajnmajer je u intervjuu za list Der Spiegel u potpunosti isključio mogućnost članstva Ukrajine u NATO. Obzirom da ambasadori obično svoje izjave prethodno usaglašavaju sa svojim ministarstvima, onda je grubi nastup ukrajinskog ambasadora moguće pripisati Kijevu, kao odgovor Štajnmajeru. List Der Spiegel je takođe pisao i da je protiv stupanja Ukrajine u alijansu i sama kancelarka Nemačke Angela Merkel.
I bez članstva Ukrajine, Rusija ima zbog čega da se brine, imajući u vidu postupke NATO. Sada je već savršeno jasno da su SAD zauzele kurs novog pohoda NATO na Istok i pitanje je samo u kom obliku će se to dogoditi, govori član komiteta Saveta Federacije za međunarodne odnose Igor Morozov:
Mi već sad možemo govoriti o formiranju novih baza NATO u Rumuniji, Poljskoj, Bugarskoj, u Baltičkim državama. Svi koraci koje NATO danas čini, kako bi već ove godine privukli Ukrajinu ka učešću u vojnim vežbama, i to u ovom momentu kada se u Ukrajini vodi građanski rat, govori samo o jednom: NATO nastavlja agresivnu politiku ka istoku, kreće se napred i faktički već se nalazi oko naših granica. A kako bi opravdao svoje poteze koristi sopstvene izmišljotine, provokacije i izjave o navodnoj agresiji Rusije.
Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg je u Briselu, a potom i u video obraćanju Kijevu ponovio svoju izjavu o tome da NATO „ne može da garantuje ne-stupanje Ukrajine i Gruzije u alijansu“.
Ipak, u ovom momentu, smatra Sergej Mihajlov, stupanje je nemoguće najpre zbog odredbi Ustava NATO, koji brani pristupanje države koja ima teritorijalne sporove sa susedima. A Ukrajina i Gruzija kao što oni sami govore, imaju takve probleme. Naravno, hipotetički može se zaobići bilo koji ustav, ali stvar je u nečem drugom, uveren je Sergej Mihajlov:
- Glavno je to što ovim povodom nema jedinstvene političke volje članova alijanse. U sastavu NATO, naravno postoji grupa država, uključujući i najmoćnijeg člana, domaćina bloka- SAD, koji bi hteli da prime Kijev. Ali u isto vreme postoje i takve države kao što su Nemačka i Francuska, koje čak i pri sadašnjem, lošem stanju odnosa sa Rusijom, kao što su do sada blokirali, tako će i u buduće blokirati priključenje Ukrajine i Gruzije NATO-u.
Andrej Fedjašin,
Čitajte više na Ukrajina i Novorusija iz minuta u minut
- Izvor
- Glas Rusije, © Kollaž: «Golos Rossii»/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















