Krimska senzacija
Livadijskom dvorcu na Krimu je predato zagonetno blago koje je otkriveno za vreme popisa u jednoj od bivših ukrajinskih rezidencija. Ono vredi milione, ali ovog blaga nema ni u jednoj evidenciji na Krimu. A to su 80 jedinstvenih predmeta starine, retka keramika, kristal, zlato, srebro...
„Kad su ovi predmeti otkriveni prilikom popisa, postalo je jasno da su u pitanju izuzetno vredne umetničke stvari. Glavno je to što se sad u principu promenio status ovih predmeta – oni predstavljaju muzejsku svojinu i u najskorije vreme će ih proučiti stručnjaci i učiniti svima dostupnima,“ – rekao je savetnik direktora Federalne čuvarske službe (FČS), doktor istorijskih nauka Sergej Devjatov.
U FČS su objasnili da je nakon što je Krim stekao nezavinost i ušao u sastav Rusije nekoliko bivših državnih rezidencija prešlo u nadležnost Federalne čuvarske službe. Kao što je uobičajeno, počeo je popis u toku kojeg je u magacinu jedne od rezidencija pronađeno dragoceno blago.
- Predivan predmet, - profesor Sergej Devjatov gleda fotografije pronađenih predmeta. – Vidite li kako je jasno stavljen žig? On govori o tome da je ovo delo svetski poznatog juvelira Karla Faberžea, koji je bio isporučilac carskog dvora. Upravo njemu pripada ovaj proizvod prefinjenog rada – srebrna kutlača koja je stilizovana tako da liči na starorusku „bratinu“ (posuda u obliku lađe za uzimanje pića na gozbama i daćama, iz koje su pila sva braća, odakle naziv i potiče). A evo jedinstvenih vaza, optočenih srebrom, proizvedenih u XIX veku i skultpura iz rimskog doba...
Kako se sve ovo našlo u rezidencijama? I zašto je skrivano u magacinima? Stručnjaci razmatraju nekoliko verzija. Prva je da su za vreme II svetskog rata dragocenosti skrivene u katakombe pre nego što je nacistička vojska osvojila Krim. Kao što je poznato, okupatori su s osvojenih teritorija odnosili u Nemačku sve što je za njih imalo i najmanju umetničku i istorijsku vrednost. A posle oslobođenja Krima blago je moglo izaći na svetlost dana. Međutim, postavlja se pitanje – zašto ih vlast nije odmah predala muzeju? Zašto je ćutala?
Druga verzija je da je blago moglo biti doneto na Krim iz riznice Gorhana zbog poznate konferencije na Jalti 1945. godine (kad su se u Livadijskom dvorcu-muzeju okupili šefovi triju država – SSSR, SAD i Velike Britanije). Nacisti su sa Krima odneli praktično sve, a mi nikao nismo želeli da se obrukamo pred znamenitim gostima u takvom istorijskom trenutku. Uzgred rečeno, za Postdamsku konferenciju koja je održana u predgrađu razorenog Berlina iste ove 1945. godine, dovežen je čak i nameštaj (nije bilo čak ni pregovaračkog stola za Veliku trojku). Posle krimske konferencije je verovatno sve dragocenosti trebalo da budu vraćene u Gohran. Zašto nisu bile vraćene?
I treća varijanta – blago je vraćeno po restituciji. Ali ipak nije jasno zašto se o njemu ništa nije znalo? I zašto je bilo baš u magacinu rezidencije?
Neki stručnjaci nude čak i sledeću verziju – po njoj je sve ovo blago pronađeno negde u Ukrajini posle raspada SSSR i sakriveno na Krimu za ukrajinsku vladu. Kako bi ukrajinski predsednici i premijeri, kad doputuju na Krim jeli iz srebra i zlata, kao carevi i imperatori. I postoje sumnje da su posle svih političkih događaja rariteti bili pripremani za nezakonito iznošenje iz republike. Nisu stigli... Bilo kako bilo, sad proizvodi pripadaju ruskoj državi i ući će u muzejsku kolekciju poznatog Livadijskog dvorca.
- Izvor
- Glas Rusije, foto: RIA Novosti/Konstantin Chalabov/ vostok.rs
- Povezane teme
- Rusija
- muzej
- pronalazak
- umetnost
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















