Istok i Zapad: civilizacijski konflikt u granicama jedne zemlje
"Zapad je Zapad, Istok je Istok, i oni se neće pomeriti s mesta" - Kipling je pisao ove reči misleći o čitavom svetu, o sudaru i protvrečnosti civilizacija. Međutim, nova realnost nas navodi da u njima tražimo nove smislove. Zapad i Istok ne mogu da se spoje ni u granicama jedne zemlje – Ukrajine, mada ih tamo ne deli ni nacionalnost, ni veroispovest. Samo pogledi na život.
O tome da je u Ukrajini nekada postojala jedinstvena nacija koja je jednodušno, bez protivprečnosti, određivala sebe kao Ukrajince vrlo je teško govoriti, ako je uopšte moguće. Zemlja od samog početka samostalnog života nije mogla da uspostavi odnose svoja dva dela. I ne čudi, jer, prvobitno, ona je bila veštački sastavljena od raznih delova. Bez obzira na to što su pasoši za sve stanovnike sada jednaki, mentalitet zapada i istoka je različit. I on se prenosi iz generacije u generaciju, tako da je vrlo teško naći racionalne izvore neprijateljstva.
Ipak, neobično je što stanovnici jedne zemlje koji se, naizgled, razlikuju samo postojanjem ili odsustvom vezene košulje, mogu da mrze jedni druge toliko da stvar dolazi do ubistava. Uzrok je, verovatno, to što oni nikada nisu osećali svoju pripadnost jednoj istoj naciji. Stanovnici zapada, bliskog Poljskoj, vide sebe kao centar Evrope, a stanovnici istoka koji se graniči sa Rusijom, uvereni su da oni jesu deo velikog ruskog sveta. Dok razlika u tim pogledima nije uticala na spoljnu politiku zemlje, svakodnevne protivrečnosti su mogle da se suzbiju. Mada prijateljstvo nije uspelo. Sada kada se Ukrajina našla na raspuću između Evrope i Rusije, istok i zapad su se setili nekadašnjih uvreda i političku konfrontaciju primili su kao svoj lični rat.
I u doglednoj budućnosti neće moći da se sprijatelje, smatra ukrajinski politički ekspert Vladimir Skačko.
- Dok postoji zahev za podelom zemlje, dok se drži usmerenje na gušenje istočnog dela od strane zapadnog, to je moguće samo u slučaju da neonacisti razbiju jugoistok. Kada ovo stanovništvo ne bude smelo da pusti glas, onda će i biti jedinstvena nacija, kako ju je još Hitler odredio – jedna nacija, jedna država, jedan firer. To se tamo propagira već 23 godine.
Izgleda da je sve ove godine Ukrajina razmatrala samo jedan način da združi naciju – da preda potpunu vlast zapadu ili istoku. Ne da ujedini razne ljude zajedničkom idejom, ne da radi dobro za sve, već da guši i dominira. Protivrečnosti još više podgreva geopolitički položaj zemlje koja se nalazi između Evrope i Rusije. Mada, činilo bi se, pri mudrom rukovodstvu, to bi moglo da se koristi na blago ne samo Ukrajine, već i čitavog sveta. Zemlja bi mogla da postane integracioni most između Zapada i Istoka. Ali sada o tome ne može da bude ni govora, smatra direktor Instituta za politiku, pravo i socijalni razvoj Moskovskog državnog humanitarnog univerziteta "Šolohov" Vladimir Šapovalov:
- Političke elite koje su došle na vlast u toku prevrata, svojom politikom su, u suštini, uništile mogućnost za takvo određenje Ukrajine. Upravo takvo određenje, kao vezivnog elementa za Ukrajinu, najprirodnija je i najpovoljnija uloga u svetkom ekonomskom i političkom sistemu. Nažalost, sva dejstva aktuelnih političkih elita govore o nerazumevanju te činjenice ili o neželji da se prati ova prirodna uloga.
Donbas se očajnički bori za pravo da ima sopstvenu tačku gledišta i da ostane istok koji ne liči na zapad. Na kraju krajeva, živi i Švajcarska sa četiri nacionalna regiona i nikakvi konflikti na toj osnovi se ne pojavljuju. Ali Ukrajina je očigledno odabrala drugi put.
Marija Ivanova,
Čitajte više na Ukrajina i Novorusija iz minuta u minut
- Izvor
- Glas Rusije/ vostok.rs
- Povezane teme
- Ukrajina
- geopolitika
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















