Izložba ART simpozijuma Jahorina

Izložba će biti postavljena u Galeriji „Kolegijum artistikum“ u Sarajevu, koja će biti otvarena 7. februara. Biće predstavljeno više od 100 umjetničkih djela iz fundusa Kolonije, prvenstveno ulja na platnu velikog i malog formata, akvarela, grafika, kao i skulptura izrađenih u drvetu, kamenu i terakoti, rekao je osnivač i umjetnički rukovodilac ART simpozijuma Jahorina Lazo Savić.

On je najavio da će u prisustvu velikog broja poklonika likovne umjetnosti i prijatelja Kolonije, među kojima će biti ambasadori zemalja iz kojih su umjetnici dolazili na Jahorinu, biti promovisan i Katalog „ART simpozijum Jahorina 2003 – 2014.“. Katalog, osim popisa učesnika i fotografija njihovih djela, sadrži i riječi likovnih kritičara koji su u proteklih 12 godina vrednovali rad ove jedinstvene internacionalne kulturne manifestacije, na čijem se čelu Umjetničkog savjeta nalazi akademik Milivoje Unković, jedan od glavnih selektora Kolonije.

Likovni kritičar iz Sarajeva Vojsilav Vujanović podsjetio je da su učesnici ove kolonije bili sa svih meridijana - od Japana, pa do Španije, Irske, Bugarske, Turske, Rusije, Egipta, Italije, Mađarske, Francuske, Norveške, Holandije, Češke, Engleske, Kanade, Amerike...

- Od 2010. godine Kolonija dobija još jedan impuls: organizator se odlučuje na intenciju umjetničkog selektora Milivoja Unkovića da se umjetnicima predloži zajednička tema – Figura u savremenoj umjetnosti – veliki format. Bio je to, kako je rekla Vidosava Grandić, istoričar umjetnosti iz Banjaluke, „povratak štafelajne slike u likovnu umjetnost“ - istakao je Vujanović.

On je dodao da su tokom proteklih 12 saziva umjetnici upražnjavali gotovo sve vidove likovnog iskaza – od crteža, fotografije, akvarela i pastela do grafika, ulja i skulptura.

I dok je, pojašnjava Vujanović, akvarel, uglavnom, prožet poetskom mekoćom i lirskim transparencijama, ulje je omogućavalo umjetniku da svoju sondu spušta u dubine smisaonosti čovjekove opstojnosti i da slici daju najsloženije vidove kompozicione strukturiranosti. Boja se kretala od monohromije do razbujalog kolorizma. Nekoliko djela visoke umjetničke vrijednosti ostvareno je u grafičkom slogu.

Vujanović veoma zapaženim cijeni i učešće vajara iz cijelog svijeta, koji su „odškrinuli vrata“ Savićevoj ideji da na Jahorini napravi galeriju monumentalnih skulptura na otvorenom, što bi dalo novi poseban sjaj ovoj olimpijskoj planini.

Likovni kritičar iz Banjaluke Vidosava Grandić poručila je da je „u velikom ateljeu prirode“ u proteklih dvanaest saziva Art simpozijuma Jahorina okupila brojne stvaralačke individualnosti u plemenitoj misiji: razumjeti i produžiti impulse prirode.

Kroz prepoznavanje poetičkih srodnosti i odabiranje raznovrsnih likovnih izraza, brojni umjetnici iz cijelog svijeta su, u simbiozi životnih, filozofskih i duhovnih stvaralačkih načela, na slike i skulpture, utisnuli pečat vlastite kreacije. Na taj način gradili su jedan krajnje specifičan poetološki most koji je povezao po dvije kulture i dvije tradicije, one koje donose sa sobom iz svojih matičnih sredina s onima koje su otkrivali kroz svoj boravak na Jahorini, zapisala je Grandićeva u Katalogu koji će pratiti otvaranje izložbe.

- Kada se to dešava s manifestacijom iz oblasti kulture, znači da je podstiču i održavaju neki posebni ljudi: istrajni, odlučni, čvrsti. U slučaju međunarodne umjetničke kolonije Art simpozijum Jahorina, duša cijelog projekta je Lazo Savić, vječiti entuzijasta i iskreni zaljubljenik u umjetnost koji je svoj stvaralački potencijal usmjerio u život i kvalitet ovog kontinuiranog umjetničkog poduhvata - naglasila je istoričarka umjetnosti iz Beograda Ivona Rajačić Barandovski.

Prema njenoj ocjeni, jednostavnost, dobrota i gostoljubivost ljudi, pozitivna energija i neodoljiva ljepota prirode čine magiju umjetničke kolonije „Art simpozijum Jahorina“.

O toj ljubavi i povjerenju, ističe ona, svjedoče na desetine ozbiljnih umjetničkih djela postavljenih u eksterijeru ili na posebnim izložbama u raznim gradovima i galerijskim prostorima.

Art simpozijum Jahorina, osnovan je 1. maja 2003. godine pod pokroviteljstvom Olimpijskog centra „Jahorina“ i uz podršku tadašnjeg gradonačelnika Istočnog Sarajeva, pokojnog Predraga Lasice, i od tada se redovno održava svake godine na Jahorini, gdje je ugostio brojne likovne umjetnike iz cijelog svijeta, čija su djela predstavljena na 50 izložbi u Srbskoj, BiH i inostranstvu.

ove renomirane kulturne manifestacije jeste afirmacija likovne umjetnosti i umjetnosti uopšte, razvoj ekološke svijesti, podsticaj turizma kako na području Republike Srpske, BiH i država u regionu tako i u svijetu, uključujući doprinos naporima da Jahorina, koja zasluženo nosi epitet zimske olimpijske ljepotice, bude prepoznatljiva i na mapi kulturnih destinacija.