Svetska ekskluziva: Otkrili smo lek za rak!
Slika: Doktorka Malka Kohen-Armon (sedi) sa svojim timom
Revolucionarno otkriće... Doktorka Malka Kohen-Armon (sedi) sa svojim timom
Malka Kohen-Armon, izraelska doktorka sa Univerziteta Tel Aviv, koja je pre dve nedelje šokirala svet otkrićem supstance koja ubija ćelije raka, u ekskluzivnom intervjuu za Press nedelje najavljuje svoja istraživanja koja za najkasnije pet godina treba da dovedu do - konačnog leka za rak!
- Da smo tražili takav lek, verovatno bi nam trebalo puno vremena. Slučajno smo pronašli Ahilovu petu karcinoma i uskoro ćemo moći da pravimo lekove koji će znatno manje štete nanositi obolelima, jer ne postoji strah da će štetiti zdravim ćelijama - objašnjava doktorka Armon, koja se, zanimljivo je, ne bavi istraživanjem bolesti raka, već moždanih oboljenja.
Kako ste došli do ovog revolucionarnog otkrića?
- Supstanca koja nas je približila otkriću leka za rak već se više od deset godina koristi kao lek za moždani udar! Jedinjenje koje smo testirali koristi se za sprečavanje izumiranja moždanih ćelija u stresnim uslovima. Od 2007. smo, ipak, primetili da ta supstanca ometa razmnožavanje ćelija. Tako smo došli na ideju da testiramo mogući efekat na ćelije raka.
I, uspeli ste?
- Da. Jedinjenje koje smo testirali, za razliku od supstanci koje se trenutno koriste u hemoterapiji, ne uništava zdrave ćelije. Odmah smo se obratili Institutu za istraživanje raka u Medicinskom centru „Šiba" i s njima nastavili testiranja. Sada smo pristupili istraživanju molekularnih mehanizma koji će imati terapijski efekat.
Dakle, možemo da kažemo da ste blizu rešenja leka za rak?
- Još nismo sigurni kako će izgledati taj proces i da li će ova specifična supstanca na kraju prerasti u lek. Ali, ova supstanca nam je pokazala da postoji mehanizam koji napada ćelije raka, a ne oštećuje zdrave ćelije. Mi svakako nastavljamo da istražujemo. Jer, kada identifikujemo sve molekularne mehanizme, verovatno će se pokazati da postoje i druga jedinjenja koja su još bolje sredstvo za napad na kancerogene ćelije.
Kada bismo mogli da očekujemo da se završi taj proces i da eventualni lek postane dostupan široj populaciji?
- Trebaće nam nekoliko godina. Iako to zavisi od mnogo stvari. Pre svega, od resursa s kojima budemo raspolagali i interesovanja farmaceutskih kompanija za dalji razvitak našeg istraživanja.
Na koje sve vrste raka deluje supstanca koju ste otkrili?
- Za sada imamo sigurnu potvrdu da ova supstanca ima efekat na rak dojke, što smo nedavno i objavili u magazinu „Breast Cancer Research". Deo sadašnjih istraživanja usmeren je, između ostalog, i na to da utvrdimo koliko je delotvorna i na druge oblike raka. Ponavljam, važno je da smo otkrili mehanizam za ubijanje ćelija raka.
Mnoge ekipe naučnika širom sveta utrkuju se da budu prve koje će otkriti lek za rak. Da li očekujete da to bude vaš tim?
- Mi smo imali šansu da budemo prvi koji smo pronašli mehanizam za ubijanje raka. Sada smo izašli u javnost, rezultati su objavljeni, tako da sada svi naučni timovi širom sveta imaju mogućnost da se takmiče u istraživanju tog mehanizma.
Pošto se ta supstanca već koristi kao lek za druge bolesti, ko ima prava da je koristi?
- Ovu supstancu još od devedesetih proizvodi američki „Inotek" kao lek za sprečavanje moždanog udara, ali Univerzitet Tel Aviv ima pravo na patent za korišćenje ove i sličnih supstanci.
Dr Borojević: Ništa epohalno
Dr Nenad Borojević, direktor Instituta za onkologiju i radiologiju Kliničkog centra Srbije, kaže za Press da nije čuo da je tim predvođen dr Malkom Armon došao do novog otkrića u borbi protiv raka, kao i da je sumnjičav prema ovakvim informacijama.
- Postoje stručni časopisi i naučni skupovi u kojima se u raznim formama objavljuju rezultati istraživanja. Kada ti rezultati dostignu nivo koji je od velikog značaja i snage prema naučnim kriterijumima, onda taj lek postaje lek. Sve drugo i na drugi način prezentovano o nekim novim saznanjima, kod mene izaziva sumnjičavost i čak bih rekao da ne verujem. Moguće da je otkriće izraelskih naučnika stvarno nešto što zaslužuje pažnju, ali ja za to nisam čuo, a ni ljudi iz moje okoline i okruženja mi nisu na to skrenuli pažnju. Ne isključujem da je to neki pomak, ali isključujem da je to nešto epohalno. Pratićemo, pa ćemo videti - kaže dr Borojević.
- Izvor
- PressOnline
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















