Početkom devedesetih trebalo se pozabaviti srpskim identitetom

BANJALUKA, 12. JANUARA - Bivša predsjednica Republike Srpske Biljana Plavšić rekla je da je početkom devedesetih godina instinktivno osjećala da Srbi moraju da se pozabave vlastitim identitetom u BiH, jer je sve što se dešavalo upućivalo na to da je to imperativ.

"Došla sam do zaključka da je srpski identitet veoma zapostavljen i da je posljednji momenat da budemo svjesni ko smo i šta smo", rekla je Plavšićeva za Radio-televiziju RS.

Ona je dodala da je u komunizmu najviše oštećen srpski identitet i da su izgubljene sve vrijednosti koje nosi jedna nacija, kao i da je taj režim kriv što se Srbi nalaze u ovoj situaciji.

Govoreći o tome kako se našla u SDS-u, Plavšićeva je rekla da se odlučila za ovu stranku jer joj nije bilo dovoljno da je stranka samo demokratska ili samo srpska, već je morala biti i jedno i drugo.

"U SDS-u me nisu pitali za mišljenje kada su se birali ministri ili se donosile bitne odluke, dok je mišljenje Momčila Krajišnika bilo jako važno. U SDS-u nisam bila ništa, osim kada sam im trebala da dobiju glasove", tvrdi Plavšićeva.

Ona je dodala da je SDS u ratu bio pokret koji je, bez obzira na to ko ga je vodio, tada imao veliku zaslugu što srpski narod nije ponovo doživio 1941. godinu.

Plavšićeva je navela i da su joj otvoreno prijetili članovi SDS-a.

Ocjenjujuću ulogu međunarodne zajednice tokom rata, Plavšićeva je rekla da ona nije bila naročito pozitivna, "jer su držali jednu stranu".

"U ratu nismo položili moralni ispit, jer je cijelo rukovodstvo trebalo da dijeli sudbinu naroda i niko u ratu nije smio da ima više nego što je imao ranije, čak ni onoliko koliko je imao", smatra Plavšićeva.