Zločin u Dobrovoljačkoj: 23 godine od masakra vojnika JNA u Sarajevu
Napadom na kolonu JNA u Dobrovoljačkoj ulici, koja se 3. maja 1992. godine mirno povlačila iz Sarajeva prema sporazumu i uz garanciju mirovnih snaga UN, na čelu sa generalom Luisom Mekenzijem, rukovodili su tadašnji član (krnjeg) Predsjdništva BiH Ejup Ganić i rukovodstvo tadašnje takozvane Republike BiH.
Iako je za bezbednost mladih vojnika garantovao tadašnji predsedavajući Predsedništva BiH Alija Izetbegović, kolona JNA nije bezbedno izašla iz Sarajeva, već je prekinuta oružanim napadom.
Prvi napad je izvršen 2. maja na Dom JNA, a sve kasarne JNA u ovom gradu bile su blokirane i pod opsadom muslimanskih paravojnih snaga, koje su im isključile struju, vodu i telefone.
Prema nacionalnom sastavu, ubijena su 32 Srbina, šest Hrvata, dva Muslimana i dva Albanca, od toga 10 oficira, 28 vojnika i četiri građanska lica koja su radila u JNA.
Tokom 2. i 3. maja 1992. godine nad pripadnicima JNA u Sarajevu počinjeni su teški zločini: napad na kolonu vojnika u Dobrovoljačkoj ulici i otimanje članova njihovih porodica, koje su paravojne mislimanske formacije koristile za ucenjivanje i razmenu.
Pripadnici „Zelenih beretki“, „Patriotske lige“, „Bisera“ i drugih ozloglašenih paravojnih muslimanskih jedinica otimali su decu i supruge pripadnika JNA da bi ih potom razmenjivali, s ciljem stvaranja atmosfere straha i panike među Srbima početkom rata u Sarajevu.
Pravosudne institucije BiH, uprkos tvrdnjama da „rade“ na tom slučaju, ni nakon 23 godine od krvavog zločina u Dobrovoljačkoj ulici nisu učinile ništa na procesuiranju krivaca, a porodice žrtava nisu dobile odgovore na pitanja ko je naredio, a ko poubijao nedužne mladiće.
Prema brojnim svedočenjima i presretnutim razgovorima tadašnjih muslimanskih lidera, zločin u Dobrovoljačkoj početkom maja 1992. godine nad nedužnim vojnicima, oficirima i građanskim licima na službi počinili su pripadnici tzv. Armije RBiH i Teritorijalne odbrane RBiH.
U zločinima su se posebno „istakli“ pripadnici paravojnih muslimanskih falangi, kojima su komandovali osvedočeni predratni kriminalci.
Javnost u Srbskoj sve ove godine ogorčena je zbog sporosti i neefikasnog procesuiranja zločina u Doborovoljačkoj ulici, iako su u istragama najčešće pominjana imena bila: Jovan Divjak, Ejup Ganić, Jusuf Pušina, Hasan Efendić, Zaim Backović – Zagi, Dragan Vikić, Jovica Berović, Emin Švrakić, Damir Dolan, Jusuf Kecman, Ibrahim Hodžić, Dževad Topić zvani Topa, Fikret Muslimović, Rešad Jusupović, kao i neizostavni Ismet Bajramović – Ćelo…
Pogledajte dokumentarac Srna filma o ovom monstruoznom zločinu muslimanskih ekstremista u Sarajevu 1992.
- Izvor
- / vostok.rs
- Povezane teme
- SRNA
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »















