Potvrđen mit o „ludim genijima“
Genetički faktori koji povećavaju rizik od šizofrenije i bipolarnih poremećaja češći su kod ljudi koji se bave kreativnim profesijama, prema novoj studiji koja je objavljena u časopisu „Nejčur neurosajens“.
Nova obimna studija otkrila je da genetički faktori koji uvećavaju rizik od šizofrenije i bipolarnih poremećaja značajno su češći među ljudima u kreativnim profesijama, otkrio je nedavni članak.
Naučnici veruju da pisci, muzičari, slikari i plesači imaju veću verovatnoću da budu nosioci ovih genetičkih varijacija od ljudi u profesijama za koje se smatra da uključuju manje kreativnosti, poput farmera, fizičkih radnika i trgovaca.
Prema Kariju Stefansonu, osnivaču i generalnom direktoru kompanije „deKODE“, genetske kompanije sa sedištem u Rejkjaviku, istraživanje ukazuje na čestu biološku vezu između nekih mentalnih poremećaja i kreativnosti.
„Kreativnost podrazumeva različit način razmišljanja. A kada smo drugačiji, postoji tendencija da budemo označeni kao čudni, blesavi, pa čak i ludi“, citira „Gardijan“ Stefansona.
Studija je obuhvatila 86.000 Islanđana kako bi bile otkrivene genetičke varijacije koje bi mogle da se dodaju prosečnom riziku od šizofrenije i bipolarnih poremećaja. Kada su uočili koliko su ove varijacije česte kod članova državnih kulturnih društava, naučnici su otkrili povećanje od 17 odsto kada se oni porede sa onima koji nisu članovi.
Zatim su istraživači uporedili rezultate svog istraživanja sa obimnim arhivama podataka u Holandiji i Švedskoj. Prateći približno 35.000 ljudi, naučnici su saznali da oni koji se smatraju kreativnima imaju čak 25 odsto veće predispozicije za mentalno oboljenje.
„Smatram da ovi rezultati idu u prilog starom konceptu 'ludog genija'. Kreativnost je osobina koja nam je dala Mocarta, Baha, Van Goga. To je osobina koja je izuzetno značajna za naše društvo. Ali ona sa sobom nosi rizik po individuu, i jedan odsto populacije plaća ceh“, rekao je Stefanson.
Tokom proteklih deset godina, Stefanson i njegove kolege došli su do obilja zanimljivih otkrića. Njegov istraživački tim je 2006. godine pronašao gene koji se povezuju sa razvijanjem dijabetesa tipa 2; godine 2009. otkrili su delove DNK koji određuju nastupanje menopauze, a 2013. fragmente genetičkog koda koji su odgovorni za pojavu migrene.
- Izvor
- / vostok.rs
- Povezane teme
- medicina
- biologija
- istraživanje
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















