
Povodom 75. godišnjice rođenja Josifa Brodskog (III)
Pre 75. godina (Lenjingrd, 1940) rođen je pesnik, esejista, dramski pisac, dobitnik Nobelove nagrade za književnost(1987. ) Josif Aleksandrovič Brodski (umro u Njujorku 1996. ).
Godišnjici rođenja velikog svetskog pesnika koji je pisao na ruskom (poeziju) i engleskom jeziku (eseje) posvećujemo fragmente iz njegove poezije u prevodu Branka Rakočevića.
Besmrtnost od smrti ne molim
Besmrtnost od smrti ne molim / ovako uplašen, zanjubljen i ničiji /-Ali svakim danom ja
sve više dišem/ Prožet verom i čistiji dok ovo pišem.
U te širine svi prozori glede /na Sever, gde piješ sve više i više / što ti sile sve jače blede.
Kako je lepo što te nikad u predela tame / Ničija ruka pratila nije /, Kako je dobro što sam na svetu/Odlaziš peške sa stanice prepune galame /.
Život, verovatno nije tako dug/Da bi mogao stati u neki ružni i dugački od pretinca krug,
Jedino što se sa svetom dogoditi može-to je da će postati veći, t. j. mnogoljudniji, ali se u razmerama povećati neće.
Od svih delova tela, najviše pazite na kažiprst svoj, jer on žudi ka razobličavanju.
Nastojete da uvažavati život ne samo zbog njegove lepote, nego i zbog teškoća koje sobom nosi.
Ako predsednici to ne mogu da rade sa svojim ženama, oni to čine sa svojim zemljama.
Sredina u kojoj se ja nalazim, je raj / Jer raj-to je mesto nemoći. Jer, to je jedna od takvih planeta, / Gde nema perspektive.
Živeti u epohi pokorovanja, onom ko ima uzvišenu narav, / Nažalost, nije lako.
Ljubav je jača od rastnaka, ali rastank duže traje od ljubavi
Ono zbog čega će nestati sve dinastije –je manjak prestola u odnosu na broj naslednika.
Ljubav je jača do rastanaka, ali rastanak duže traje od ljubavi.
Zašto na svetu nema zavoda/ Gde bi se pravila sloboda?
Izgubiti nezavisnost je mnogo gore, nego izgubiti nevinost.
Život - onakav kakav je – nije borba između Zla i Dobra, nego između Zla i Užasa.
Sloboda je – kad zaboraviš ime kod tiranina.
Ja nisam solista, ali sam tuđin u ansamblu
Bol uči ne smrti, nego životu.
Smrt je ono što se dešava drugima.
Nema u Rusiji dželata koji se ne boji da će jednog dana postati žrtva, i to ne obična žrtva nego najnesrećnija, koja ne bi priznala (makar sebi) da poseduje moralnu sposobnost da bude dželat.
Tužna istina se satoji u tome što reči kapituliraju pred stvarnošću.
Suština života se ne sastoji u onom što on sadrži, nego u veri u to, što on mora imati.
Tamnica – to je nedostatak prostora koji se nadoknađuje preobiljem vremena.
Strašni sud – čoveka koji je proživeo život u Rusiji, trebalo bi bez ikakvog razgovora smestiti u raj.
Svi ći biti u grobu jednaki/Makar koliko se u životu razlikovali.
Niko ne zna šta će biti u budućnosti. A najmanje od svih to znaju oni koji veruju u istoijski determinizam. Posle njih dolaze špijuni i novinari.
Za razliku od žvotinja/Čovek je spsoban da ode od onog što voli.
Samo vreme, sukobljeno sa sećanjem, može sazanti o svojojm besprvnosti.
Ja nisam solista, ali sam tuđin u ansamblu.
Izbor i prevod: Branko Rakočević
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















