Ukrajina i Novorusija iz minuta u minut - 09.08.
Karta povlačenja teškog naoružanja - kliknuti za uvećanje .jpg)
Situacija na frontu za 08.08. (karta kijevskih snaga) - kliknuti na kartu za uvećanje

Ispod se nalazi interaktivna mapa bojevih dejstava u Novorusiji - Klinuti ovde ili na mapu ispod

OVDE možete pogledati hronologiju događaja u Ukrajini i Novorusiji po danima
Pregled dešavanja na ratištu u Novorusiji za 09.08.
Basurin: Kijevske snage gomilaju tehniku - Izviđači armije Donjecke Republike i dalje saopštavaju da kijevske snage nastavljaju sa gomilanjem ratne tehnike pored „linija razdvajanja“.
Zamenik komandanta štaba armije DNR Eduard Basurin precizirao je da su kijevske snage dovukle artiljeriju i raketne bacače kod naselja Želanoje i Belokuzminovka.
„Ukrajinske vlasti, očito, ne žele mir u Donbasu“, dodao je Basurin.
Na držanje ukrajinskog vojnog i političkog vrha odreagovao je i predsednik Luganske Republike Igor Plotnjicki, rečima:
„Moramo biti spremni. Ako se na miran način - primenom sporazuma iz Minska - sve može rešiti mirno i bez prolivanja krvi naših vojnika - biće odlično. A ako ne može - onda će opet govoriti tenkovi i ostalo“.
.jpg)
Pregled političko-ekonomskih i drugih vesti za 09.08.
Nove američke sankcije protiv Rusije na snazi od 10. avgusta - Proširenje sankcija koje su SAD objavile 30. jula prema građanima i kompanijama Rusije i Ukrajine stupiće na snagu 10. avgusta, navodi se u biltenu uprave za kontrolu strane imovine Ministarstva finansija SAD.
„Uprava za kontrolu strane imovine Ministarstva finansija objavljuje imena stranih građana čiji je imovina i aktivi povezani sa njima blokirani u skladu sa jednim ili više narednih dokumenata“, piše u dokumentu. Resor dodaje da se radi o ukazima Vlade pod brojevima 13660, 13661, 13685 i 13662. Naredba će biti objavljena 10. avgusta 2015. godine u službenom glasniku.
Vlasti SAD su obavestile javnost 30. jula o proširivanju sankcija za 11 fizičkih i 15 pravnih lica, među kojima su: „kćerka“ banke „VEB“, kao i „Rosnjeft“. Sankcioni spisak je već ima 61 lice, a kao razlog zbog kojeg se tu nalaze navode se „događaji u Ukrajini“ i „aktivnosti u krimskom regionu“.
Više od 60 odsto Ukrajinaca želi da napusti zemlju - Oko 61 odsto Ukrajinaca koji žive u gradu žele da napuste Ukrajinu, naveo je bivši ukrajinski ministar Sergej Arbuzov u autorskom tekstu objavljenom u ruskom dnevniku „Izvestija“.
Broj onih koji žele da žive u inostranstvu značajno je povećan u junu u odnosu na februar ove godine.
„Ukrajina liči na brod koji tone, pod komandom ekipe lopova, a ne kapetana. Napuštanje ovog broda po svaku cenu nije više samo želja, već san za veliki deo stanovništva“, navodi Arbuzov.
On je dodao da u tome prednjače ti isti mladi ljudi koji su nedavno protestovali na Majdanu.
„Oni su ti koji se, zahvaljujući znanju stranih jezika, aktivno integrišu u Evropu i odlaze da rade u Poljsku, Nemačku, pa čak i Rusiju“, naglašava Arbuzov.
On dodaje da su ljudi spremni da odu, nije važno gde, i da tamo rade bilo šta.
Međunarodna organizacija za migracije navodi da je 40 odsto ukrajinskih državljana otišlo je u inostranstvo da radi „na crno“.
Juščenko Ukrajini predviđa najopasniju ekonomsku krizu za 24 godine nezavisnosti - Bivši predsednik Ukrajine Viktor Juščenko, izjavio je da se njegova zemlja kreće ka nadubljoj i najopasnijoj ekonomskoj krizi za 24 godine svoje nezavisnosti.
Ocenio je da sadašnja kijevska vlast dopustila finansijsku destabilizaciju, izgubila kontrolu nad cenama i kursom nacionalne vlaute (grivne).
Pritom je naglasio da konflikt u Donbasu nije uzrok pada ukrajinske ekonomije i da taj konflikt ne može biti rešen ni u Minsku ni u „normandijskom okviru”:
„Veliki sam pesimista. Šta je normandijski format? U tom formatu je Nemačka – posmatrač, Francuska – posmatrač, Rusija – posmatrač, a Ukrajina – strana u konfliktu. Šta tu može biti rešeno? Ništa! Zato što u svakom konfliktu moraju postojati bar dve strane, a sada druge strane nema. I stolica agresora je prazna, i stolica garanta i stolica posrednika - takođe. Sve sami posmatrači”.
Jušćenko je dodao da minski pregovarački okvir nema ništa manje nedostataka:
„I tu je Rusija posmatrač, i OEBS je posmatrač, a Ukrajina u liku Leonida Kučme – pregovaračka strana. Druga je – Zaharčenko. Organizatori minskih pregovora time mokazuju da je to ukrajinski konflikt i da Ukrajina zato treba da sedne za sto sa nekim Zaharčenkom kao izvorom agresije. A stvarni izvor agresije je Rusija, a ne Zaharčenko”.
Prosečna plata u Ukrajini u januaru je bila 160 dolara.
MMF prognozira da će Ukrajina 2015-tu završiti sa padom BDP za novih 9 odsto i inflacijom od 45 odsto.
SAD uvele nove sankcije „Gaspromu“ - Vlasti SAD uvele su nove sankcije kompaniji „Gasprom“, a reč je o isporuci američke opreme za izvlačenje gasa iz južnokirinskog nalazišta, koje se nalazi na 35 kilometara od ostrva Sahalin.
Na taj način SAD je zabranila isporuku već kupljene tehnike koja je veoma kompleksna i unikatna jer se radi o nalazištu gasa koje je duboko pod vodom.
Analitičar ruske „Sberbanke“ Valerij Nesterov kaže da su Amerikanci ovim potezom naneli nizak udarac „Gaspromu“, s obzirom da je ovaj projekat izuzetno važan za ruskog gasnog giganta. Pored toga, kaže on, „Gasprom“ je baš u ovoj oblasti najveći konkurent američkom tečnom gasu i to u Azijsko-tihookeanskom regionu.
Amerikanci su ovo nalazište uključili u spisak već postojećih sankcija, kako se navodi, upravo iz razloga jer se tu nalaze velike količine nafte i gasa. Pored toga, po prvi put je u spisak sankcija uvršteno konkretno nalazište nafte i gasa, a ne određeno fizičko ili pravno lice.
Po tom pitanju oglasio se i portparol Kremlja Dmitrij Peskov koji je rekao da se politika sankcionih mera SAD direktno odražava na atmosferu uzajamnih odnosa. Prema njegovim rečima, efekat sankcija je sporan, s obzirom da štetu trpe sve strane.
Jacenjuk: Do okončanja konflikta u Donbasu „veoma daleko” - Premijer Ukrajine Arsenij Jacenjuk izjavio je da je do okončanja konflikta u Donbasu „veoma daleko”.
„Nažalost, rat nije završen. Još je veoma daleko do toga da u Ukrajini zavlada mir jer Rusija ne želi da sprovodi dogovore iz Minska”.
Jacenjuk je naglasio da će „mir biti moguć samo ako Ukrajina bude imala moćne oružane snage, moćnu nacionalnu gardu koje će zaštititi Ukrajinu”.
Sve je ovo ukrajinski premijer izgovorio pred velikom grupom dobrovoljaca koji su ratovali u Donbasu i može se tumačiti jedino kao namera Kijeva da dalje ratuje.
Da ukrajinski vrh nema nameru da odstupa potvrđuje i izjava Viktora Neboženka, direktora kijevske sociološke agencije „Ukrajinski barometar”.
On je, naime, upozorio da se nipošto ne sme dozvoliti organizovanje referenduma o otcepljenju Donbasa jer bi to bio „zarazan primer” za druge ukrajinske oblasti. Čak je bio direktan, naglasivši da bi putem Donjecke i Luganske Republike prvi krenuo veliki ruskojezični grad na severoistoku Ukrajine Harkov.
Nemačkom vojnom atašeu odbijena viza za Rusiju - Ministarstvo spoljnih poslova Rusije odbilo je da izda vizu nemačkom brigadnom generalu Gertu Gaveleku koji je trebao da radi kao vojni ataše u Ambasadi Nemačke u Rusiji, piše Špigl.
Prema informacijama lista, ovaj korak je postao „odgovor“ na akcije nemačke strane — Nemačka je ranije odbila da izda vizu ruskom vojnom zvaničniku, koji je planirao poslovno da putuje za Berlin.
Saopšteno je da je tokom rutinske provere Federalna služba za zaštitu ustava u Kelnu pronašla da je biografija ruskog državljanina „nedopustiva“. Šta se nalazi iza toga, nije saopšteno.
List navodi da je u prošlosti ruski vojni ataše radio za jednu od mnogobrojnih specijalnih službi zemlje.
Što se tiče Gaveleka, njegova biografija nije tajna za ruske kolege. To je prvo vojno lice iz istočne Nemačke koje je dobilo generalski čin nakon ujedinjenja zemlje. Gavelek se školovao u ruskoj vojnoj akademiji u Moskvi i slobodno govori ruski.
Prošle godine iz Moskve je bila proterana službenica nemačke Ambasade Zabine Štjor.
„Visokopostavljeni diplomata, čiju analitiku su posebno cenili u MSP-u Nemačke“, prema informacijama lista nervirala je rusku stranu.
Kijev zabranio ulazak u Ukrajinu Depardjeu, Sigalu i Bregoviću - Ministarstvo kulture Ukrajine objavilo je svoj „crni spisak“ ljudi iz ruske kulture.
Ti ljudi, kako je saopštilo, „predstavljaju pretnju nacionalnoj bezbednosti Ukrajine“.
Na spisku su poznati ruski ekonomisti, glumci, pevači, novinari... Evo tog spiska: Vladimir Kučerenko, Jegor Holmogorov, Oleg Gazmanov, Mihail Hazin, Josif Kobzon, Valerija Perfilova, Josif Prigožin, Sergej Bezrukov, Mihail Bojarski, Nikolaj Rastorgujev, Ivan Ohlobistin, Mihail Porečenkov, Grigorij Leps i Žerar Depardje.
Ovaj poslednji (Depardje) našao se na spisku i zato što (pored francuskog) ima i pasoš Ruske Federacije.
Služba bezbednosti Ukrajine je 28. jula zabranila Depardjeu ulazak u tu zemlju u narednih pet godina. Pod istom zabranom su se našli i glumac Stiven Sigal i pevač i kompozitor Goran Bregović.
Ukrajinci su istovremeno objavili i svoj „beli spisak“ na koji su stavili Ruse i strance koji su im po volji.
Na tom spisku su pored ostalih: Andrej Makarevič, Lija Ahedžakova, Valentin Gaft, Oleg Basilašvili, Eljdar Rjazanov, Jurij Ševčuk, Mihail Žvanjecki, Boris Akunjin, Zemfira, Sergej Parhomenko, Vahtang Kikabidze, Mihail Jefremov, Arnold Švarceneger, Džordž Kluni, Džared Leto ...
Većina Rusa sa „crnog spiska“ već je izjavila da smatra pohvalom što se na njemu našla.
Više poslanika Državne Dume ocenilo je da je i taj spisak „dokaz ukrajinske gluposti“.
Video vesti za 09.08.
Granatiranje Donjecka
Ukrajina - iz minuta u minut -
OVDE možete pogledati hronologiju događaja u Ukrajini i Novorusiji po danima
- Izvor
- / vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »















