Nemačka zaradila 100 milijardi evra od grčke krize Opširnije: http://rs.sputniknews.com/evropa/20150810/3850541.html#ixzz3iV67anVK
Poslednjih nekoliko godina mnogi stručnjaci su mozgali nad pitanjem: kome zaista odgovara grčka kriza koja umalo što nije uništila evro? Eksperti iz Lajbnic Instituta za ekonomska istraživanja iz Halea u ponedeljak su objavili veoma interesantan odgovor na to pitanje.
Oni su objavili izveštaj u kojem je crno na belo napisano: upravo je Nemačka izvlačila i nastavlja da izvlači „znatnu finansijsku korist“ od krize nastale usled grčkog državnog duga. Ispostavilo se da je Berlin više od drugih zainteresovan za nastavak grčke finansijske tragedije.
Eksperti iz Halea naglašavaju da su, počev od 2010. godine, nemačke vlasti uspele da zarade oko sto milijardi evra, odnosno tri procenta BDP-a. „To prevazilazi sumu koju je Nemačka utrošila za spasavanje Grčke, čak i u slučaju da zemlja ne uspe potpuno da otplati svoje dugove“, smatraju analitičari. Podsetimo da je udeo Berlina u prethodnim paketima pomoći Atini procenjen na oko 90 milijardi evra.
Reč je o iznosu koji je Nemačka uštedela na osnovu nižih kamata na hartije od vrednosti, emitovanih u vreme kada su one bile veoma tražene jer su ulivale sigurnost inostranim investitorima.
Kako se navodi u izveštaju ovog privatnog, neprofitnog instituta, investitori koji su ulagali u Grčku usled krize u toj zemlji počeli su da tragaju za maksimalno bezbednim utočištem za svoj imetak, pa su zaključili da je najbolje svoja sredstva ulagati upravo u nemačke državne obveznice.
„Svaki put kada bi se finansijska tržišta proteklih godina suočila s lošim vestima iz Grčke, kamatne stope na obveznice nemačke vlade su padale, a svaki put kada bi bila objavljena dobra vest, prinosi su rasli“, dodaje se u istraživanju.
Ekonomska analitičarka Ruža Ćirković za Sputnjik objašnjava da Nemačka ostvaruje profit i na osnovu razlika u kamatama. Naime, ta zemlja, koja je zauzela veoma oštar stav prema Grčkoj, zaduživala se po nižim kamatama, dok je Grčkoj odobravala kredite po višim kamatama.
„Nemačka se zadužuje po nižim kamatama — oko 0,25 odsto, a Grčkoj daje kredit uz kamatu od, recimo, 0,4 odsto. To rade sve zemlje koje imaju „A“ rejting u Evropskoj uniji. One se zadužuju po najnižoj mogućoj kamati. Nemačka se čak, po nekoj igri matematike, zadužuje po negativnoj kamati, a Grčkoj daje kredit po kamati koja nije najniža. Kamate za kredite koje zemlje Evropske unije daju Grčkoj više su od onih koje daje Evropska centralna banka, koja od početka ove godine enormno štampa novac. Grčka nema mogućnost da po tako niskoj ceni emituje svoje obveznice, a Nemačka ima“, objašnjava Ćirkovićeva.
U studiji nemačkog instituta navodi se da su i obveznice drugih zemalja, poput SAD, Francuske i Holandije, imale dobit od grčke krize, ali u znatno manjem obimu.
- Izvor
- / vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















