Srbija se u Beču obavezala da neće blokirati „evropski put” Kosova
Zemlje zapadnog Balkana su se u Beču obavezale da neće jedna drugu blokirati na evropskom putu, kao i da će uložiti veće napore za napredak u unutrašnjim reformama.
Deklaracijom Samita o zapadnom Balkanu u Beču zemlje učesnice su se obavezale da nesuglasice međusobne nesuglasice neće zloupotrebiti jedna protiv druge u procesu evropskih integracija, kao i privhataju podršku Evropske komisije u rešavanju bilateralnih sporova.
Prihvatajući sve što su zemlje regiona do sada učinile u popravljanju unutrašnje situacije, zaključeno je da je potrebno više napora kako bi se ubrzali domaći reformski procesi prevashodno kada je reč o vladavini prava, upravljanje privredom, i reforme javne administracije, kao i borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala.
Učesnici su se dogovorili da nastave sastanke u ovom formatu, kako bi se implementirala agenda dogovorena u Berlinu prošle godine i ona koja je proširena u Beču, a što bi ubrzalo i razne projekte koji su se pojavili između dva Samita.
Sve zemlje zapadnog Balkana čvrsto veruju da njihova budućnost leži u EU, a da napredak svake zemlje zavisi od individualnih napora da ispuni Kopenhagenške kriterijume i uslove iz procesa stabilizacije i pridruživanja.
Deklaracijom je konstatovano da, iako je bilo napretka u ostvarivanju strukture regionalne saradnje proteklih godina, potrebno je više napora kako bi se rešile bilateralne nesuglasice.
Šta više, potrebni su konkretni koraci političkih lidera zapadnog Balkana ka trajnom pomirenju u regionu, što je ključno za stabilnost i podršku stvaranja jugoistočne Evrope sposobne da prevaziđe nasleđe prošlosti.
Srbski i "kosovski" premijer potvrdili su, kako se navodi u zaključku Samita, svoju odlučnost da intenziviraju proces normalizacije.
Takođe potrebno je da se povećaju napori u iznalaženju kompromisa između Makedonije i Grčke kada je reč o nazivu nekadašnje jugoslovenske republike.
Zemlje zapadnog Balkana su se saglasile da je radikalizam, terorizam i nasilni ekstremizam prevashodno stranih boraca koji se bore u Siriji i Iraku zahteva jačanje saradnje i veću razmenu informacija.
Kada je reč o ilegalnoj migraciji oni su podvukli značaj pripreme konferencija na visokom nivou koja će se baviti izazovima zapadno-balkanske rute.
Poboljšanje uslova za život u regionu, posebno obezbeđivanje realne perspektive za budućnost mladih i povećanje njihovog poverenja u institucije je ključni cilj reformskog procesa, navodi se u zaključcima Samita.
- Izvor
- / vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















