
Staljin i pisci
Na ruskom tv kanalu „Kultura“ emitovan je autorski program Benedikta Sarnova „Staljin i pisci“.
Prve dve epizode ovog pozantog ruskog istoričara književnosti bile su posvećene odnosu Staljina prema Maksimu Gorkom i Demjanu Bjednom, a zatim su rasvetljeni odnosi sovjtskog diktatora prema dvojici drugih značajnih pisaca njegove epohe - Alekseju Tolstoju i Borisu Piljnjaku.
Scenario je zasnovan na istoimenoj knjizi ovog pozantog istraživača književnosti Staljinonovg doba i sadrži odnos Josifa Džugašvilija prema najistaknutijim piscimna 1920-1930-ih godina, kao i tragične posledice mešanja vlasti u život književnih stvaralaca.
Film o Aekseju Tolstoju posvećen je književniku koji je bio primoran da plati svojim talentom pokušaje izmirenja autorskog „ja“ s „političkom neophodnošću“ .
Staljin se starao o lepom izgledu svoje države
Autor istraživcačkog projekta „Staljin i pisci“, Benedikt Sarnov u svojoj mnografiji ističe da je Staljin bio preokupiran time da izlog države izgleda respektabilno, kao neka „maramica –svilenica“ u očima svetsog javnog mnjenja, pa u tom smislu i sovjetska književnost mora biti na nivou najviših dostignuća u savremenij svetskoj književnosti.
Sovjetskim vođama je veoma imponovalo što imaju na raspolaganju jednog grofa Tolstoja.
To je uveravalo i njih same da nisu skorojevići, nekakvi samozvanci, i da je grof Tolstoj njihovo prirodno okruženje.
Sve je to uticalo da Aleskej Tolstoj dobije vrtoglavicu od uspeha, zasluga i poštovanja koje prema njemu oseća partijski državni vrh Sovjetske Rusije.
Staljin čekao da se osveti Piljnjaku
U filmu „Staljin i pisci.Boris Piljnjak“ je ekranizovana sudbina umetnika kome je otvorenost koju je sebi dozvolio u „Povesti neugašenog meseca“ bila smrtonosna.
Godine 1926. u časopisu „Novi svet (Novый mir) objavljena je „Povest neugašenog meseca „ tada već poznatog pisca Borisa Piljnjaka, u kojoj je veoma prozračno nagovešteno da je smrt omiljenog narodnog komesara Frunzea na operacionom stolu naručio Staljin.
Prava imena glavnih ličnosti u ovoj povesti nisu navedena, ali nikom nije ostalo ni najmanje sumnje o kome se radi.
„Josif Visarionovič se nikad nije žurio, umeo je strpljivo da čeka, i sa sigurnošću možemo reći da je sudbina Borisa Piljnjaka, tragičan kraj njegovog života, bila rešena kad je Staljin pročitao „Povest neugašenog meseca“ .
Kao dokaz za ovu tvrdnju je činjenica da je među spiskovima za streljanje koje je Staljin lično svojom olovokom potpisiavao onaj u kome je ime Borisa Piljnjaka“, kaže Benedikt Sarnov.
Branko Rakočević
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















