Hrvatska narušila odnose sa susedima
Hrvatska predsednica Kolinda Grabar Kitarović izjavila je da je reakcija hrvatske vlade na izbegličku krizu narušila diplomatske odnose Hrvatske sa susedima.
„Naravno da su odnosi narušeni, o tome piše celi svet, umesto da smo iskazali solidarnost. Možemo se mi slagati ili ne slagati s politikom susednih država, ipak način na koji se to rešavalo nije bio u redu. Mislim da treba razgovarati, trebalo se dogovarati na koji način će ići taj izbeglički talas“, rekla je Grabar Kitarovićeva za televiziju Nova, a prenela HINA.
Ona je istakla da je nemačka premijerka Angela Merkel nedavno pozivala izbeglice da dođu u Nemačku.
„Ovih dana je povukla ručnu kočnicu i rekla da Nemačka ne može primiti sve te ekonomske migrante. To je učinila, a da zapravo nije svesna da je, u gužvi u kojoj je bilo toliko automobila, povukavši ručnu kočnicu napravila haos na putu i taj haos sada treba rešiti“, poručila je predsednica.
Ona je plan B hrvatske vlade za izbeglice nazvala „reakcijom na plan A koji nije postojao“.
„Celo leto insistirala sam da se razgovara, sasvim je bilo jasno da će migranti pre ili kasnije početi ulaziti u Hrvatsku. Trebalo je napraviti odgovarajuće procene i simulacije, moralo se razgovarati sa susedima i EU o tome koliko je spremna prihvatiti izbeglica, odnosno migranata i kako će Hrvatska reagovati na to. Plan B je zapravo stihija prebacivanja izbeglica u susedne zemlje“, uverena je Kolinda Grabar Kitarović.
Ona je upozorila i da je nejasno šta će se dogoditi narednih dana ako susedne zemlje zatvore granice.
„Na nama je da se organizujemo i da konačno napravimo čvrste planove, da krenemo u zaštitu svojih nacionalnih interesa i sigurnosti građana“, poručila je ona.
„Čvrsto insistiram da na sednici Evropskog saveta, koja će se održati u sredu u Briselu, premijer Milanović, odnosno hrvatska vlada, čvrsto istupi s nekim zahtevima“, istakla je ona.
Prema njenim rečima, pre svega treba definisati koliko Evropa može primiti migranata, zatim solidarnost, ko će sve to zajedno platiti, kako će se pomoći Hrvatskoj, kako ulagati u zemlje koje su prve zemlje prihvata, kao što su Turska, Liban i Jordan, kako osigurati granicu između Turske i Grčke, koja je zapravo prva granica prihvata i na kraju kako osigurati hrvatsku granicu, tražiti pomoć od EU da se osigura da se preko hrvatske granice ne prelazi ilegalno.
- Izvor
- / vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »















