Početna stranica > Novosti

PRO u Evropi: hoće li se Rusija umiriti

PRO u Evropi: hoće li se Rusija umiriti
30.06.2007. god.

Na susretu Vladimira Putina sa Džordžom Bušom u državi Mejn tema razmeštanja američke PRO u Evropi svakako će biti jedna od najvrućih tema. Razume se i zašto.
Naime, Putin je kao alternativu stvaranoj u Evropi PRO predložio da Rusija i SAD zajednički koriste Gabalinsku radarsku stanicu u Azerbajdžanu. Pentagon i MIP SAD su se skeptički odneli prema toj inicijativi ruskog predsdenika. Sada je loptica kod Buša./ Po rečima načelnika ruskog Generalštaba Jurija Balujevskog, odgovor američkog predsdenika možze predstavljati “lakmusov papir” koji će ukazati na istinske ciljeve SAD kada je reč o instaliranju svoje PRO u Evropi. Uostalom, ruski Generalštab i praktično ne veruje u mogućnost da Vašington prihvati ponudu Vladimira Putina da zajednički koriste Gabalinski radar u Azerbajdžanu.
Po misljenju samog Balujevskog, razmeštanje elemenata PRO SAD u Evropi je za Vašiongton “rešeno” pitanje, tako da inicijativa Rusije “neće biti prihvaćena od strane aktuelne administracije SAD”.
Doduše, drugačije i nije moglo ni biti. Nije stvar toliko u tome sto su ruski radari inkopatibilni sa američkim raketama. Moskva, doduše, govori i o mogučoj modernizaciji stanice. Stvar je u nečem drugom. Putinov predlog u korenu menja sam karakter PRO, čineci protivraketnu odbranu Evrope stratšekim instrumentom međunarodnog korišćenja. A SAD nisu spremne za takav zaokret. Zašto?
Odgovor na to pitanje delimično je dao Jurij Balujevski. Odgovarajući na pitanje o pravim mogućnostima stvarane u Evropi PRO, Balujevski je u prvom redu istakao njenu komercijalnu privlačnost za američke kompanije, jer će u razvoj PRO biti uložena ogromna sredstva bez dovoljnih fondacija za uspeh. S druge strane, po njegovom mišljenju, neće sve pare otići u vetar. Kao primer može poslužiti SOI – strateška odbrambena inicijativa. Sama ta ideja činila se avanturističkom, ali se za SAD ona preokrenula u značajan tehnološki napredak. Prema tome, upravo perspektiva novog napretka SAD u visokim tehnologijama i jeste glavni kamen spoticanja u rusko-američkom dijalogu kada je reč o stvaranju u Evropi faktički zajedničke PRO? I tada sve dolazi na svoja mesta. SAD, naravno, neće pustiti Rusiju blizu ni na puščani domet svojim tehnologijama. Slediće primer svog 40-og predsednika Regana, koji je obećao da će u slučaju da SAD stvore system SOI “podeliti” iskustva sa Sovjetskim Savezom. To kao prvo. Drugo, očigledno je da neizbezni predstojeći napredak ohrabruje Belu kuću da će ipak napraviti pouzdani system PRO za sebe i svoje saveznike.
Drugo je pitanje, protiv koga? Prirodno, kako danas objašnjava Bela kuća, protiv zemalja sa nestabilnim i nepredvidivim režimima, takvima kao što su Severna Koreja i Iran. Ne protv Severne Koreje i Irana konkretno, nego “protiv takvih kao što su…” Univerzalna formula, zar ne? Formula koja, s jedne strane, čini PRO večitom zbog toga što režimi imaju svojstvo da se transformišu, pored ostalog oni nepredvidivi u predvidive. A s druge strane, objašnjava i opravdava prisustvo PRO u Evropi, u Aziji i bilo gde drugde. Sudeći po svemu, sve se kreće u tom pravcu da se američka PRO nađe svuda. I američku logiku tu treba shvatiti: šta se tu petlja Rusija sa svojom Gabalinskom radarskom stanicom? Sumnjive su sada i tvrdnje ruskog Generalštaba da “ni jedna država, ma koliko bila jaka, nije u stanju da samostalno reši problem bezbednosti”. I mada Vašington taj stav “rado deli”, očigledno je da ne namerava da menja svoje planove o stvaranju PRO u Evropi “samostalno”. Bez obzira čak i što se pojavila mogućnost da se koristi već gotovi radar u Gabali, umesto da gradi svoj u Češkoj.
Kondoliza Rajs je povodom predloga ruskog šefa države kazala da je inicijativa “vredna razmatranja”, ali da će SAD nastaviti da radi na nečem što smatra “najboljim sa aspekta bezbednosti” Ona je takođe objasnila zašto SAD ne nameravaju da na tom planu računaju na bilo koga. Zato što, kako se ispostavilo, presretanje rakete “zavisi od geometrije i geografije”, a ne od nacionalnih interesa. I šta ostaje Rusiji da čini u nastaloj situaciji?
Kako izjavljuje ruski Generalštab, Rusija je spremna da minimizira svaku opasnost po svoje nacionalne interese, a kojim putem – to je već stvar tehnike: političkim, diplomatskim, vojnim, ili svim istovremeno?



  • Izvor
  • RIA Novosti
  • Povezane teme


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....


9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....

U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....


U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...

Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....


Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....


Ostale novosti iz rubrike »
BTGport.net - u1
Pružite zaposlenima vrhunsku ishranu uz Ordera - Topli obrok

SLIKA SEDMICE

WEB SHOP
WebMaster

DjEVOJKA DANA